ʻUmi-a-Līloa

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
ʻUmi
Lei Niho Palaoa (Neck Ornament), 19th century, Carved sperm whale tooth, braided human hair, olona cordage.jpg
Akahiakuleana je ʻUmiju dala mnogo predmeta pomoću kojih je on trebao dokazati ocu da mu je doista sin. Jedan od njih je i ovakva ogrlica.
Supružnik Kapukini
Piʻikea
Pinea
Djeca Kealiʻiokaloa
Keawe Nui-a-ʻUmi
Otac Līloa
Majka Akahiakuleana
Rođenje 1470
Smrt 1525

ʻUmi-a-Līloa [Umi-a-Liloa] ("Umi, sin Liloe") (14701525) bio je Aliʻi aimoku (kralj) ostrva Havaji ("Veliko ostrvo").[1]

Biografija[uredi | uredi izvor]

ʻUmi je rođen 1470 godine. Njegov otac bio je kralj Līloa,[2] a majka žena iz naroda, Akahiakuleana.

Līloa je imao zakonitu suprugu i sa njom sina Hākaua i kćerku Kapukini, ali je na jednom putovanju sreo Akahiakuleanu i spavao sa njome, te je ona rodila ʻUmija.

Dječak je odrastao sa majkom i njenim mužem, svojim očuhom. Majka mu je otkrila da mu je pravi otac Līloa kad je odrastao.

ʻUmi je upoznao svog oca i on ga je priznao. Ubrzo nakon šta je Līloa priznao ʻUmija kao svog sina, dao je ʻUmija obrezati.[3] ʻUmi je upoznao i polubrata koji ga je zamrzio. Hākau ga je jako mrzio, kao što je mrzio sve muškarce koji su bili ljepši od njega. Na kraju su ga seljaci ubili kamenovanjem. ʻUmi je tada žrtvovao svog brata te je preuzeo vlast.

Nakon šta je Piʻilani, kralj Mauija, umro, naslijedio ga je sin Lono (kralj). Njegov mlađi brat je došao na ʻUmijev dvor jer je ʻUmi bio oženjen njegovom sestrom. ʻUmi je pozvao sve plemiće i pripremio se za invaziju na Maui.

ʻUmi je bio vrlo religiozan i nagradio je sveštenike, učinivši ih bogatima. Sagradio je i hramove.

Supruge i djeca[uredi | uredi izvor]

ʻUmi je imao mnogo žena:

  • Kulamea
  • Makaʻalua
  • Kapukini (polusestra)
  • Piʻikea, kćerka kralja Mauija
  • Mokuahualeiakea
  • Ohenahena
  • Pinea (polunećakinja)

Njegovi sinovi:

Njegove kćeri:

  • Kapunanahunui
  • Nohova
  • Kapulani Kapukini
  • Kamolanui
  • Akahiʻilikapu
  • Aihakoko Amauaikoʻokoʻo

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Royal family tree of Hawaiian kings and chiefs
  2. ^ Abraham Fornander, An Account of the Polynesian Race: Its Origin and Migrations, Rutland, VT: Charles E. Tuttle Company, 1969.
  3. ^ Memoirs of the Bernice Pauahi Bishop Museum of Polynesian Ethnology and Natural History
  4. ^ Sheldon Dibble. History and general views of the Sandwich Islands' mission.