Idi na sadržaj

656.

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Godine:

◄◄ | ◄ | 652. | 653. | 654. | 655. | 656. | 657. | 658. | 659. | 660. | ► | ►►

Decenije:

◄ | 620-e | 630-e | 640-e | 650-e | 660-e | 670-e | 680-e | ►

Vijekovi:

◄ | 6. vijek | 7. vijek | 8. vijek | ►

656. u drugim kalendarima
Gregorijanski kalendar656
DCLVI
Ab Urbe condita1409
Asirski kalendar5406
Bengalski kalendar63
Berberski kalendar1606
Budistički kalendar1200
Burmanski kalendar18
Bizantijski kalendar6164–6165
Kineski kalendar乙卯年 (Drveni Zec)
3352 ili 3292
    — do —
丙辰年 (Vatreni Zmaj)
3353 ili 3293
Koptski kalendar372–373
Diskordijanski kalendar1822
Etiopijski kalendar648–649
Hebrejski kalendar4416–4417
Hindski kalendari
 - Vikram Samvat712–713
 - Šaka Samvat578–579
 - Kali Juga3757–3758
Holocenski kalendar10656
Iranski kalendar34–35
Islamski kalendar35–36
Julijanski kalendar656
DCLVI
Korejski kalendar2989
Minguo kalendar1256 prije Tajvana
民前1256年
Seleukidska era967/968 AG
Tajlandski solarni kalendar1198–1199

Godina 656. (DCLVI) bila je prijestupna godina koja počinje u petak u julijanskom kalendaru. Oznaka 656. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina.

Događaji

[uredi | uredi izvor]

Evropa

[uredi | uredi izvor]
  • 1. februar – Kralj Sigebert III od Austrazije, star 25 godina, umire nakon 22-godišnje vladavine. Njegovog petogodišnjeg sina Dagoberta II otima dvorski kancelar, Grimoald Stariji, koji svog sina proglašava kraljem i progoni ga u irski manastir. Dagobert je smješten kod biskupa Dida od Poitiersa, dok Grimoaldov sin Childebert Usvojeni preuzima austrazijsko prijestolje.
  • 1. decembar: Počeo je Deseti sabor u Toledu, sazvan na zahtjev vizigotskog kralja Recceswintha.
  • De facto nezavisnost patricija iz Tuluza.[1]

Emevijski Halifat

[uredi | uredi izvor]
  • Prvi islamski građanski rat: U Egiptu izbija oružana pobuna; nekoliko muslimanskih simpatizera putuje u Medinu kako bi prikupili podršku da započinu fitnu (doslovno znači "put vjere"). Muslimanska ekspanzija se zaustavlja jer se borbena energija islamskih snaga usmjerava prema unutrašnjim sukobima.[2]
  • 17. juni - Osman ibn Affan, čija je politika saradnje s osvojenim narodima u upravljanju carstvom bila osporavana u Egiptu i Siriji od strane Alijevih pristalica, ubijen je u Medini nakon 11-godišnje vladavine.[3] Nasljeđuje ga Muhamedov rođak i zet Ali ibn Ebu-Talib, koji postaje četvrti halifa Rašidunskog Halifata. Kufu (Irak) postavlja za svoj glavni grad, ali ovo preuzimanje vlasti osporavaju. Ali je vladao je 661. godine.[4] Brzo je stekao podršku tri glavna muslimanska grada (Basre, Kufe i Fustata). Međutim, protivnici su ga optuživali da je naredio Osmanovo ubistvo.
  • 8. decembar - Bitka kod deve: Mu'avija, Aiša (Muhamedova udovica) saveznik, i njihovi pristalice (Talha i Zubejr iz Meke) pobunili su se protiv Alija, započinju pobunu. Poraženi su kod Basre, a Aiša je zarobljena.[5] Tokom bitke 10.000 ljudi gubi živote, a svaka strana trpi približno jednake gubitke.[6]
  • Abdullah ibn Sa'ad, guverner Gornjeg Egipta, umro je nakon 12-godišnje vladavine tokom koje je porazio susjednu Nubiju.

Britanija

[uredi | uredi izvor]
  • Kralj Oswiu od Northumbrije napada Pengwern (današnji Wales) i ubija kralja Cynddylana u bitci, blizu rijeke Trent. Cynddylanov brat Morfael i ostatak kraljevske porodice bježe u Glastening (Wessex).
  • Kralja Œthelwalda od Deire smijenio je njegov ujak Oswiu zbog dezerterstva u bici kod Winwaeda, a zamijenio ga je njegov sin Alhfrith kao podanički kralj u ujedinjenoj Northumbriji.

Japanska carica Saimei gradi novu palatu u Asuki (prefektura Nara) jer je njena bivša rezidencija zahvaćena požarom. Ljudi tog vremena nazivaju ovu konstrukciju "Ludi kanal", što je uzrokovalo rasipanje rada desetina hiljada radnika i velike količine novca.

656 u temama

[uredi | uredi izvor]

Astronomija

[uredi | uredi izvor]
  • 24. septembar – Potpuno pomračenje Sunca može se posmatrati sa Uskršnjeg ostrva (Polinezija). Sljedeće pomračenje na ovoj lokaciji se neće dogoditi do 11. jula 2010. godine.

Religija

[uredi | uredi izvor]
  • Li Xiăn, sedmi sin kineskog cara Gao Zonga, postavljen je za prijestolonasljednika. Njegova raskošna vila u Čang'anu pretvorena je u taoističku opatiju tokom dinastije Tang (približan datum).
  • Svetište Jasaka izgrađeno je u okrugu Gion u Kjotu (Japan).
  • Hubertus, biskup Liègea (približan datum)
  • Zhong Zong, car dinastije Tang (umro 710.)
  • 20. juni – Osman ibn Affan, jedan od četvorice pravednih halifa (rođen 577.)
  • Abdullah ibn Sa'ad, arapski guverner
  • Crundmáel Erbuilc, kralj Uí Ceinnselaiga (Irska)
  • Cui Dunli, general dinastije Tang (rođen 596.)
  • Cynddylan, kralj Pengwerna (Vels)
  • Li Daozong, princ dinastije Tang
  • Peada, kralj Mersije (Midlands)
  • Sigebert III, kralj Austrazije (ili 660.)
  • Zubejr ibn Avvam, Muhamedov ashab i arapski general (rođen 594.)

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ↑ Histoire du Moyen âge, par Michel Rouche, Robert Fossier, André Vauchez, Jacques Verger, Editions Complexe, 2005 (ISBN 978-2-8048-0042-0)
  2. ↑ Nicolle, David (2009). The Great Islamic Conquests AD 632–75 0. Bloomsbury USA. p. 62. ISBN 978-1-84603-273-8.
  3. ↑ Madelung, Wilferd (1998). The Succession to Muhammad A Study of the Early Caliphate. Cambridge University Press. p. 135 n.. ISBN 978-0-521-64696-3.
  4. ↑ Essai de chronographie byzantine, par Eduard von Muralt, 1855
  5. ↑ Histoire du Bas-Empire, par Charles Le Beau, Hubert Pascal Ameilhon, Éditeur Firmin Didot, 1830
  6. ↑ Muir, William (1898). The Caliphate: Its Rise, Decline, and Fall, from Original Sources (3rd ed.). London: Smith, Elder. p. 250. Chapter XXXV, "Battle of the Camel"

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]