Idi na sadržaj

682.

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Godine:

◄◄ | | 678. | 679. | 680. | 681. | 682. | 683. | 684. | 685. | 686. |  | ►►

Decenije:

| 650-e | 660-e | 670-e | 680-e | 690-e | 700-e | 710-e |

Vijekovi:

| 6. vijek | 7. vijek | 8. vijek |

682. u drugim kalendarima
Gregorijanski kalendar682
DCLXXXII
Ab Urbe condita1435
Asirski kalendar5432
Bengalski kalendar89
Berberski kalendar1632
Budistički kalendar1226
Burmanski kalendar44
Bizantijski kalendar6190–6191
Kineski kalendar辛巳(Metalni Zmija)
3378 ili 3318
     do 
壬午年 (Vodeni Konj)
3379 ili 3319
Koptski kalendar398–399
Diskordijanski kalendar1848
Etiopijski kalendar674–675
Hebrejski kalendar4442–4443
Hindski kalendari
 - Vikram Samvat738–739
 - Šaka Samvat604–605
 - Kali Juga3783–3784
Holocenski kalendar10682
Iranski kalendar60–61
Islamski kalendar62–63
Julijanski kalendar682
DCLXXXII
Korejski kalendar3015
Minguo kalendar1230 prije Tajvana
民前1230年
Seleukidska era993/994 AG
Tajlandski solarni kalendar1224–1225

Godina 682. (DCLXXXII) bila je redovna godina koja počinje u srijedu u julijanskom kalendaru. Oznaka 682. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina.

Događaji

[uredi | uredi izvor]

Emevijski halifat

[uredi | uredi izvor]
  • Približno u ovo vrijeme, muslimanske snage Emevijskog halifata, predvođene Ukbom ibn Nafijem, preplavile su južnu obalu Sredozemnog mora. On je okupirao gradove Tripoli i Kartagu, posljednje bizantijske baze u Africi. Godine 682. ili 683. Emevije su u zasjedi u bici kod Vescere u blizini Biskre (današnji Alžir) bili napadnuti od strane romano-berbera kralja Cecilija i njihovih bizantijskih saveznika iz Egzarhata Kartage.
  • U Magrebu, Oqba ibn Nafi, nakon što je pobijedio Berbere i bizantijske predstavnike, sastao se s bizantijskim guvernerom Julijanom u Tangeru, a zatim napredovao do Atlantika.[1]
  • Ukbe ibn Nafi je ubijen, a njegova vojska je evakuirana iz grada Kairuan u Tunisu i povukla se u Barcu.[2]

Evropa

[uredi | uredi izvor]
  • Vizigotski kralj Erwig nastavlja s ugnjetavanjem Jevreja u Španiji. Zabranjuje prakticiranje bilo kakvih jevrejskih obreda (brit milah) i vrši pritisak za preobraćenje ili emigraciju preostalih Jevreja.
  • Gistemar postaje gradonačelnik palate u Neustriji i Burgundiji, nakon što svrgava svog oca Waratta. Poništava mirovni sporazum s Austrazijom, potpisan s Pipinom od Herstala u Namuru.
  • Kralj Ecgfrith traži od Benedikta Biscopa da izgradi drugi manastir u Jarrowu (Northumbria). Benedikt napušta Monkwearmouth s 20 monaha (uključujući i svog štićenika, mladog Bedu).
  • Zapadni Saksonci, predvođeni kraljem Centwineom, tjeraju Britance iz Dumnonije (Zapadne zemlje) do mora (moguće oko Bideforda).
  • Lutajući bivši wesseški podkralj, Cædwalla, traži Svetog Wilfrida kao svog duhovnog oca, ali ne prelazi na kršćanstvo.
  • Bridei III, kralj Pikta, ratovao je protiv Orkneyskih ostrva.
  • Zbog kulminacije velikih suša, poplava, najezdi skakavaca i epidemija, u dva kineska glavna grada, Čang'anu (glavni glavni grad) i Luojangu (sekundarni glavni grad), izbija raširena glad. Nedostatak hrane dovodi cijenu žitarica do neviđenih visina, okončavajući na tužan način nekada prosperitetnu eru pod carevima Taizongom i Gaozongom.
  • Car Tenmu izdaje dekret kojim zabranjuje japanske kape i odjeću, mijenjajući ih u kineske. Također donosi dekret kojim zabranjuje muškarcima da nose helanke, a ženama da puštaju kosu na leđa. Od tada počinje praksa da žene jašu konje poput muškaraca. Izdaje edikt kojim propisuje karakter ceremonija i jezik koji se koristi u prilikama ceremonija. Ceremonijalno klečanje i puzanje su ukinuti, a praktikuje se ceremonijalni običaj stajanja na dvoru Tang.
  • Princ Elterich (poznat kao Kutluk ili Qutlugh, sretnik) uzdignut je na rang kagana (681-691) zahvaljujući pridruživanju Tokuz Oguza. Osnovao je drugo tursko carstvo (681-744). Obnovu carstva Köktürka, narodnog porijekla, podržao je lord Tonyukuk.[3]

Srednja Amerika

[uredi | uredi izvor]
  • Džasav Chan Kʼaviil I počinje vladati u Tikalu (današnja Gvatemala) tokom kasnoklasičnog perioda.
  • Bʼaladž Čan Kʼaviil započinje projekt ispisivanja spomenika koji bilježe "njegove muke" i konačnu pobjedu tokom Drugog rata između Tikala i Calakmula.

682 u temama

[uredi | uredi izvor]

Astronomija

[uredi | uredi izvor]

Književnost

[uredi | uredi izvor]
  • Prvi zapis u velškoj hronici Brut y Tywysogion.

Medicina

[uredi | uredi izvor]
  • Kuga u Velikoj Britaniji (kraj 683.).[4]

Religija

[uredi | uredi izvor]
  • 17. august – Papa Leo II nasljeđuje Agatoa kao 80. papa, nakon perioda sede vacante ("upražnjenog mjesta") od 1 godine i 7 mjeseci.
  • 20. juli – Taičō, japanski budistički monah (umro 767.)
  • 2. novembar – Omer ibn Abdulaziz (Omer II), muslimanski halifa (umro 720.)
  • Li Čongrun, princ dinastije Tang (umro 701.)
  • Barbatus, biskup Beneventa
  • Bilal ibn al-Haris, Muhamedov ashab (približan datum)
  • Zejneb bint Ali, sestra Husejn ibn Alija (r. 626.)
  • Bojang, kralj Gogurjeoa (Koreja)
  • Bujeo Jung, princ Baekjea (u egzilu u Luojangu)
  • Cadwaladr, kralj Gwynedda (Wales)
  • Cenn Fáelad mac Colgan, kralj Connachta (Irska)
  • Li Jingxuan, kancelar dinastije Tang (r. 615.)
  • Meslema ibn Mukhallad, Muhamedov ashab
  • Sun Simiao, doktor kineske medicine
  • Lady Kʼaviil Ajav, kraljica majanskog grada-države Cobá (r. 617.)

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. Histoire de l'Afrique septentrionale par Ernest Mercier. Adamant Media Corporation, 1891 (ISBN 978-1-4212-5345-9)
  2. McKenna, Amy (2011). The History of Northern Africa. Britannica Educational Publishing. ISBN 978-1615303182.
  3. A history of Russia, Central Asia, and Mongolia, par David Christian. Éditeur Wiley-Blackwell, 1998 (ISBN 978-0-631-20814-3)
  4. Revue historique, par Gabriel Monod, Charles Bémont, Sébastien Charléty, Pierre Renouvin. Presses universitaires de France, 1999

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]