Idi na sadržaj

691.

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa 691)
Godine:

◄◄ | | 687. | 688. | 689. | 690. | 691. | 692. | 693. | 694. | 695. |  | ►►

Decenije:

| 660-e | 670-e | 680-e | 690-e | 700-e | 710-e | 720-e |

Vijekovi:

| 6. vijek | 7. vijek | 8. vijek |

691. u drugim kalendarima
Gregorijanski kalendar691
DCXCI
Ab Urbe condita1444
Asirski kalendar5441
Bengalski kalendar98
Berberski kalendar1641
Budistički kalendar1235
Burmanski kalendar53
Bizantijski kalendar6199–6200
Kineski kalendar庚寅(Metalni Tigar)
3387 ili 3327
    — do —
辛卯年 (Metalni Zec)
3388 ili 3328
Koptski kalendar407–408
Diskordijanski kalendar1857
Etiopijski kalendar683–684
Hebrejski kalendar4451–4452
Hinduski kalendari
 - Vikram Samvat747–748
 - Šaka Samvat613–614
 - Kali Juga3792–3793
Holocenski kalendar10691
Iranski kalendar69–70
Islamski kalendar71–72
Julijanski kalendar691
DCXCI
Korejski kalendar3024
Minguo kalendar1221 prije Tajvana
民前1221年
Seleukidska era1002/1003 AG
Tajlandski solarni kalendar1233–1234

Godina 691. (DCXCI) bila je redovna godina koja počinje u nedjelju u julijanskom kalendaru. Oznaka 691. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina.

Događaji

[uredi | uredi izvor]

Emevijski halifat

[uredi | uredi izvor]
  • Bitka kod Maskina: Emevijska vojska pod halifom Abdulmalikom pobjeđuje pobunjeničke snage u Mezopotamiji (moderni Irak). Guverner Iraka, Musab ibn Zubejr, brat disidentskog halife Meke, Abdullaha ibn Zubejra, poražen je i ubijen kod Maskina na Malom Tigrisu. Nakon toga Abdulmalik ponovo osvaja Arapsko poluostrvo, zauzimajući sveti grad Medinu.[1]
  • Haridžitska pobuna u Bahreinu[2].

Evropa

[uredi | uredi izvor]
  • Kralj Teodorik III umire, a nasljeđuje ga njegov sin Klodvig IV, u dobi od 9 godina, kao jedini vladar Franaka. Postaje marioneta - roi fainéant - svog ujaka Pipina od Herstala, gradonačelnika palate Austrazije, koji pobjeđuje Bretonce. Postavio je franačkog grofa Agatheusa, koji je kontrolirao marku Bretanju i postao biskup Rennesa[3]. Donja Bretanja ostaje nezavisna od Franaka.
  • Begge, supruga Anségise i majka Pépina de Herstala, osnovala je samostan u Andenneu gdje se povukla[4].
  • Kapagan (Bek Tchor) naslijedio je svog brata, velikog kana Kutluga (691-716)[5]. Predvodio je drugo tursko carstvo, T'ou-kiue, do njegovog vrhunca.

691. u temama

[uredi | uredi izvor]

Arhitektura

[uredi | uredi izvor]
  • Kupola na stijeni je završena u Jerusalemu (pod pokroviteljstvom Abdulmalika) tokom Druge fitne, postajući prvo djelo islamske arhitekture.[6]

Religija

[uredi | uredi izvor]
  • Wilfrid, opat Ripona, pokušava se proglasiti biskupom cijele Northumbrije. Kralj Aldfrith zauzima mnoga njegova imanja u Riponskoj opatiji i predlaže da tamo osnuje biskupiju. Wilfrid je prognan i bježi u Mersiju, gdje ga kralj Æthelred postavlja za biskupa Leicestera.
  • Hišam ibn Abdulmalik, muslimanski halifa (um. 743.)
  • Marvan II, muslimanski halifa (um. 750.)
  • 7. novembar – Cen Čangqian, zvaničnik dinastije Tang
  • 7. novembar – Ge Fujuan, zvaničnik dinastije Tang
  • Fithceallach mac Flainn, kralj Uíja u Maineu (Irska)
  • Theoderic III, kralj Franaka (r. 654.)
  • Sun Guoting, kineski kaligraf (r. 646.)


Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Étude sur la conquête de l'Afrique par les Arabes, par Henri Jérôme M. Fournel, 1857.
  2. ^ Archéologie islamique par Louis Bazin, Ludvik Kalus, Monik Kervran. Maisonneuve & Larose, 1991 (ISBN 978-2-7068-1009-1)
  3. ^ Histoire des Villes de France, par Aristide Mathieu Guilbert, 1844
  4. ^ Mahomet et Charlemagne, par Henri Pirenne. Éditeur F. Alcan, 1937
  5. ^ René Grousset, L’empire des steppes, Attila, Gengis-Khan, Tamerlan, Paris, Payot, 1938, quatrième édition, 1965, (.pdf) 669.
  6. ^ Slavik, Diane (2001). Cities through Time: Daily Life in Ancient and Modern Jerusalem. Geneva, Illinois: Runestone. ISBN 978-0-8225-3218-7. p. 60.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]