Idi na sadržaj

693.

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Godine:

◄◄ | | 689. | 690. | 691. | 692. | 693. | 694. | 695. | 696. | 697. |  | ►►

Decenije:

| 660-e | 670-e | 680-e | 690-e | 700-e | 710-e | 720-e |

Vijekovi:

| 6. vijek | 7. vijek | 8. vijek |

693. u drugim kalendarima
Gregorijanski kalendar693
DCXCIII
Ab Urbe condita1446
Asirski kalendar5443
Bengalski kalendar100
Berberski kalendar1643
Budistički kalendar1237
Burmanski kalendar55
Bizantijski kalendar6201–6202
Kineski kalendar壬辰(Vodeni Zmaj)
3389 ili 3329
    — do —
癸巳年 (Vodeni Zmija)
3390 ili 3330
Koptski kalendar409–410
Diskordijanski kalendar1859
Etiopijski kalendar685–686
Hebrejski kalendar4453–4454
Hinduski kalendari
 - Vikram Samvat749–750
 - Šaka Samvat615–616
 - Kali Juga3794–3795
Holocenski kalendar10693
Iranski kalendar71–72
Islamski kalendar73–74
Julijanski kalendar693
DCXCIII
Korejski kalendar3026
Minguo kalendar1219 prije Tajvana
民前1219年
Seleukidska era1004/1005 AG
Tajlandski solarni kalendar1235–1236

Godina 693. (DCXCIII) bila je redovna godina koja počinje u srijedu u julijanskom kalendaru. Oznaka 693. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina.

Događaji

[uredi | uredi izvor]

Emevijski halifat

[uredi | uredi izvor]
  • Kartagu, koju su napustili Bizantijci, zauzimaju muslimani.[1] Ali će je 695. godine ponovo zauzeti bizantijska flota pod komandom patricija Ivana.

Evropa

[uredi | uredi izvor]
  • Sisebert, nadbiskup Toleda, predvodi pobunu protiv kralja Vizigota Ergice. Planira ubiti Ergicu i njegovu suprugu Liuvigoto, ali ne uspijeva, te je razriješen svećeništva i ekskomuniciran.
  • 25. april – Šesnaesti sabor u Toledu: Ergica saziva crkveni sabor koji bi se bavio sigurnošću kraljevstva. Pobunjenici su anatemizirani, a Forum ludicum je modificiran. Sabor pokušava uništiti jevrejske zajednice putem ekonomskog uništenja; stoga su Jevrejima zabranjene luke, svaka trgovina s kršćanima im je zabranjena, a njihove zemljišne posjede konfiskuje kralj.[2]

Britanija

[uredi | uredi izvor]
  • Kralj Oshere od Hwiccea (podkraljevstvo Mersije) umire nakon 13-godišnje vladavine. Nasljeđuju ga četiri sina kao navodni sukraljevi: Æthelberht, Æthelheard, Æthelweard i Æthelric.
  • Kralj Ine od Wessexa uspostavlja svoj zapadnosaksonski "Zakon o zakonima" kako bi povratio vlast u svom kraljevstvu.[3] Učvršćuje teritoriju Wessexa na zapadnom poluotoku (približan datum).

Srednja Amerika

[uredi | uredi izvor]
  • 31. maj – Kʼakʼ Tiliv Čan Čaak postavljen je za novog vladara majanskog grada-države Naranjo u Gvatemali u dobi od 5 godina, pod regentstvom svoje majke, Vak Čanil Ajav (Gospođe Šestog Neba) od Dos Pilasa, i vladao je do svoje smrti 720. godine.

693. u temama

[uredi | uredi izvor]

Medicina

[uredi | uredi izvor]
  • Kuga u Narbonni.[4]

Religija

[uredi | uredi izvor]
  • Earconwald, londonski biskup, umire, a naslijedio ga je Waldhere. Sahranjen je u katedrali Svetog Pavla, a kasnije je proglašen svecem.[5]
  • Wulfram od Sensa prisustvuje skupštini biskupa u Valenciennesu (sjeverna Francuska).
  • Kalinik I postaje 71. patrijarh Konstantinopola, nakon Pavla III.
  • Alfonso I, kralj Asturije (približan datum)
  • Begga, franačka opatinja (r. 615.)
  • Bridei III, kralj Pikta
  • Earconwald, biskup Londona
  • Fáelchar ua Máele Ódrain, kralj Osraigea (Irska)
  • Oshere, kralj Hwiccea (Mersija)
  • Pavao III, patrijarh Konstantinopola


Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Histoire des Juifs de Tunisie, par Paul Sebag. Editions L'Harmattan, 1991 (ISBN 978-2-7384-1027-6)
  2. ^ La géographie du pouvoir dans l'Espagne visigothique, par Céline Martin. Presses Univ. Septentrion, 2003 (ISBN 978-2-85939-815-6)
  3. ^ Kirby, D. P. (1992). The Earliest English Kings. London: Routledge. ISBN 0-415-09086-5. p. 122.
  4. ^ Les sociétés en Europe du milieu du VIe à la fin du IXe siècle, par Alain J. Stoclet. Presses Universitaires de Lyon, 2003 (ISBN 978-2-7297-0732-3)
  5. ^ Fryde, E. B.; Greenway, D. E.; Porter, S.; Roy, I. (1996). Handbook of British Chronology (third revised ed.). Cambridge University Press. ISBN 0-521-56350-X. p. 219.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]