Idi na sadržaj

697.

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Godine:

◄◄ | | 693. | 694. | 695. | 696. | 697. | 698. | 699. | 700. | 701. |  | ►►

Decenije:

| 660-e | 670-e | 680-e | 690-e | 700-e | 710-e | 720-e |

Vijekovi:

| 6. vijek | 7. vijek | 8. vijek |

697. u drugim kalendarima
Gregorijanski kalendar697
DCXCVII
Ab Urbe condita1450
Asirski kalendar5447
Bengalski kalendar104
Berberski kalendar1647
Budistički kalendar1241
Burmanski kalendar59
Bizantijski kalendar6205–6206
Kineski kalendar丙申(Vatreni Majmun)
3393 ili 3333
    — do —
丁酉年 (Vatreni Pijetao)
3394 ili 3334
Koptski kalendar413–414
Diskordijanski kalendar1863
Etiopijski kalendar689–690
Hebrejski kalendar4457–4458
Hinduski kalendari
 - Vikram Samvat753–754
 - Šaka Samvat619–620
 - Kali Juga3798–3799
Holocenski kalendar10697
Iranski kalendar75–76
Islamski kalendar77–78
Julijanski kalendar697
DCXCVII
Korejski kalendar3030
Minguo kalendar1215 prije Tajvana
民前1215年
Seleukidska era1008/1009 AG
Tajlandski solarni kalendar1239–1240

Godina 697. (DCXCVII) bila je redovna godina koja počinje u ponedjeljak u julijanskom kalendaru. Oznaka 697. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina.

Događaji

[uredi | uredi izvor]

Evropa

[uredi | uredi izvor]
  • Paolo Lucio Anafesto izabran je za prvog dužda Venecije i dobila autonomiju od Bizantije [1], čime započinje svoj uspon kao velika sila u Sredozemnom moru. Izgrađen od ribarskih sela koja su naselili bjegunci od Huna (vidi 452), grad Venecija zauzima oko 60 močvarnih otoka (Venecijanska laguna).
  • Radbod, kralj Frizijanaca, povlači se na ostrvo Heligoland u Sjevernom moru (približan datum).

Britanija

[uredi | uredi izvor]
  • Kraljicu Ostrit od Mersije ubili su njeni plemići. Sahranjena je u opatiji Bardney (Lincolnshire), a kasnije je poštovana kao svetica [2].

Emevijski halifat

[uredi | uredi izvor]
  • Sirijske snage pod vodstvom Al-Hadždžadža ibn Jusufa, guvernera Iraka, pobjeđuju perzijske haridžite, koji su zauzeli grad Mosul i okupirali velike dijelove Mesopotamije (približan datum).
  • Arapski postaje službeni jezik uprave u Iraku [3].
  • Berberi kojima je komandovala kraljica al-Kahina porazili su arapsku vojsku Hasana kod Tebese i potisnuli je nazad u Tripolitaniju [4].

Al-Kahina je zarobila osamdeset arapskih vođa, koje je sve oslobodila osim jednog, Halida Ben Jezida, kojeg je usvojila. Ovaj će je izdati i Hassanu ibn al-Nu'manu pružiti informacije o podjelama Berbera. Zaista, al-Kahina, kraljica polunomadskih plemena Aurès, prakticira politiku spaljene zemlje. Posjekla je stabla maslina, izvor bogatstva zemlje, i razgradila tvrđave i gradove, otuđivši tako sjedilačke stanovnike ravnice. Neki, posebno kršćani, izabrali su egzil u Španiju ili na mediteranska ostrva. Drugi su se okupili kod Arapa i molili njihovu zaštitu protiv al-Kahine [5]. Prema historičaru Ibn-Haldunu, kraljica al-Kahina ("proricateljica") se zapravo zvala Dihja i pripadala je judaiziranom plemenu, Jerawa [6].

Afrika

[uredi | uredi izvor]
  • Početak vladavine Merkura (Merkurija), kralja Makurije, u Nubiji (kraj 710.). Za vrijeme njegove vladavine podignut je veliki broj utvrđenih crkava u kraljevstvu Dongola za borbu protiv napada kako egipatskih muslimana tako i beduinskih nomada [7].
  • Carica Jitō abdicira s prijestolja u korist 14-godišnjeg Monmua (unuka pokojnog cara Tenmua). Tokom svoje 11-godišnje vladavine uspostavila je temelje prava u Japanu.

Srednja Amerika

[uredi | uredi izvor]
  • Grad Maja Bahlam Jol uništava Naranjo kao odmazdu za pobunu protiv njegovog sizerena.

697. u temama

[uredi | uredi izvor]

Religija

[uredi | uredi izvor]
  • Vijeće Birra: Sjeverni dio Irske prihvata rimske proračune za proslavu Uskrsa. Na ovoj sinodi Adomnán, opat Ione (Škotska), objavljuje svoj Cáin Adomnáin ("Zakon nevinih"), koji je u slučaju sukoba trebao osigurati zaštitu žena, djece i crkvenih ljudi [8].
  • Festival za otvaranje očiju budističkih slika, održava se u hramu Jakuši-ji u Japanu (približan datum).
  • Fang Guan, kancelar dinastije Tang (um. 763.)
  • Guo Ziyi, general dinastije Tang (um. 781.)
  • Osred I, kralj Nortumbrije (približan datum)
  • Eochaid mac Domangairt, kralj Dal Riate
  • Ferchar Fota, kralj Dal Riata (Škotska)
  • Hugobert, merovinški plemić (senešal)
  • Nordebert, gradonačelnik palate Neustrije
  • Osthryth, kraljica Mersije (engleski Midlands)

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Encyclopédie du dix neuvième siècle. Éditeur Ange de Saint-Priest, 1838
  2. ^ McLure, Judith; Collins, Roger, eds. (1999). The Ecclesiastical History of the English People: The Greater Chronicle ; Bede's Letter to Egbert. Oxford, England: Oxford University Press. p. 390. Retrieved November 14, 2024.
  3. ^ A history of Islamic societies, par Ira Marvin Lapidus. Cambridge University Press, 2002 (ISBN 978-0-521-77933-3)
  4. ^ Mahomet et Charlemagne, par Henri Pirenne. Éditeur F. Alcan, 1937
  5. ^ Histoire des Juifs de Tunisie, par Paul Sebag. Editions L'Harmattan, 1991 (ISBN 2738410278 et 9782738410276)
  6. ^ Recueil des notices et mémoires de la Société archéologique du département de Constantine, 1867.
  7. ^ L'Afrique et son environnement européen et asiatique, par Jean Jolly, V-Y Mudimbé, Editions L'Harmattan, 2008 (ISBN 978-2-296-05773-9)
  8. ^ The Oxford companion to Irish literature, par Robert Welch, Bruce Stewart. Oxford University Press, 1996 (ISBN 978-0-19-866158-0)

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]