700.
Izgled
Godine:
◄◄ | ◄ | 696. | 697. | 698. | 699. | 700. | 701. | 702. | 703. | 704. | ► | ►► |
Decenije:
◄ | 670-e | 680-e | 690-e | 700-e | 710-e | 720-e | 730-e | ► |
Vijekovi: |
Gregorijanski kalendar | 700 DCC |
Ab Urbe condita | 1453 |
Asirski kalendar | 5450 |
Bengalski kalendar | 107 |
Berberski kalendar | 1650 |
Budistički kalendar | 1244 |
Burmanski kalendar | 62 |
Bizantijski kalendar | 6208–6209 |
Kineski kalendar | 己亥年 (Zemljani Svinja) 3396 ili 3336 — do — 庚子年 (Metalni Pacov) 3397 ili 3337 |
Koptski kalendar | 416–417 |
Diskordijanski kalendar | 1866 |
Etiopijski kalendar | 692–693 |
Hebrejski kalendar | 4460–4461 |
Hinduski kalendari | |
- Vikram Samvat | 756–757 |
- Šaka Samvat | 622–623 |
- Kali Juga | 3801–3802 |
Holocenski kalendar | 10700 |
Iranski kalendar | 78–79 |
Islamski kalendar | 80–81 |
Julijanski kalendar | 700 DCC |
Korejski kalendar | 3033 |
Minguo kalendar | 1212 prije Tajvana 民前1212年 |
Seleukidska era | 1011/1012 AG |
Tajlandski solarni kalendar | 1242–1243 |
Godina 700. (DCC) bila je prijestupna godina koja počinje u četvrtak u julijanskom kalendaru. Oznaka 700. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina.
Događaji
[uredi | uredi izvor]Bizantijsko carstvo
[uredi | uredi izvor]- Avarska i slavenska plemena osvajaju bizantijske teritorije na Balkanu, zauzimajući zemlje sve do poluostrva Peloponez u južnoj Grčkoj (približan datum).
Emevijski halifat
[uredi | uredi izvor]- Muhammed ibn al-Aš'ath ustaje protiv halife Abdul-Malika ibn Marvana u regijama Sistan i Belučistan (Iran).
- Emevijsski princ Abdullah ibn Abdul-Malik zauzima bizantijsko uporište Teodosiopolis u Armeniji.
- Musa ibn Nusajr pobjeđuje berberske snage u Alžiru, okončavajući otpor koji su pružali Arapima (približan datum).
- Afrička trgovina robljem kroz Saharu je toliko opsežna da je osnovan grad Zavila (Tunis).
- Arapski postaje službeni jezik uprave u Egiptu i Siriji [1].
Evropa
[uredi | uredi izvor]- Kralj Cunipert umire nakon 12-godišnje vladavine, a nasljeđuje ga njegov sin Liutpert. On vlada Lombardskim kraljevstvom zajedno sa Ansprandom, vojvodom od Astija, kao regentom.
- Raginpert, vojvoda od Torina, svrgava kralja Liutperta nakon osam mjeseci vladavine. On uzurpira lombardski tron i stavlja svog sina Ariperta u red za nasljedstvo [2].
- Pipin od Herstala, gradonačelnik palate, proširuje Franačko kraljevstvo i anektira Tiringiju. On usmjerava rat prema Alemanima (približan datum).
Britanija
[uredi | uredi izvor]- Kralj Geraint od Dumnonije prima pismo od Aldhelma, biskupa Sherbornea, koji insistira da se Keltska crkva pridržava doktrina Rima.
- Kralj Ine od Wessexa počinje da se oslobađa podkraljeva Wessexa i zamjenjuje ih ealdormenima (približan datum).
- Eóganachta, irska dinastija sa središtem oko Cashel-a, počinje dominirati južnom Irskom (približan datum).
- Hamwic se pojavljuje kao glavni trgovački grad Wessexa (približan datum) [3].
Azija
[uredi | uredi izvor]- Početak vladavine Narasimhavarmana II (Râjasimhe), kralja Pallave od Kančija u Indiji (kraj 730.). Označava napuštanje kamene arhitekture od strane Pallave u korist granitnih konstrukcija (Hramovi: Mamallapuram Shore, Kailasanâtha u Kanchipuramu, Vaikunthaperumal).
Srednja Amerika
[uredi | uredi izvor]- Civilizacija Maja: Hram Tikal I, nazvan "Hram divovskog jaguara" (grobnica Jasav Čan Kʼaviila I), Tikal, (Gvatemala), je izgrađen.
- Diquis kultura (moderna Kostarika) počinje u Centralnoj Americi (približan datum).
Južna Amerika
[uredi | uredi izvor]- Narod Vari' napada i zauzima dolinu Cuzco (moderni Peru) u južnim visoravnima (približan datum).
- Kultura Močea u sjevernom dijelu današnjeg Perua propada, uglavnom zbog ekoloških problema i/ili političkih i društvenih nemira (približan datum).
700. u temama
[uredi | uredi izvor]Geografija
[uredi | uredi izvor]- Vulkanski kompleks Mount Edziza eruptirao je u sjevernoj Britanskoj Kolumbiji u Kanadi.
Umjetnost
[uredi | uredi izvor]- Napravljena je Amida Buda, freska u kon-dōu (Hōryū-ji hramu) (period Nara) (približan datum).
Religija
[uredi | uredi izvor]- Adomnán, irski opat, uvjerava 51 kralja da usvoje Cáin Adomnáin, koji definira odnos između žene i svećenika.
- Kraljica Cutburh od Northumbrije uključuje se u vjerski život. Anglosaksonska vjerska zajednica u samostanu St. Mary je ponovo osnovana.
- Willibrord, anglosaksonski misionar, osniva misijsko mjesto u Emmerich am Rhein (Njemačka), u biskupiji Utrecht.
- Gimnaziju u Beverliju (Istočni Jorkšir) osnovao je biskup Džon od Beverlija (približan datum).
- Lindisfarnova evanđelja, iluminirani rukopis (Knjiga evanđelja), prave se u Northumbriji [4].
- Navodi o katoličko euharistijsko čudu u Lancianu (Italija).
- Abu Muslim Khorasani, muslimanski general (približan datum)
- Hadrijan I, papa Katoličke crkve (um. 795.)
- Dōkjō, japanski budistički monah (um. 772.)
- Gaubald, biskup Regensburga (približan datum)
- Grgur Utrehtski, franački opat (približan datum)
- Ja'far al-Sadiq, Šitski Imam i učenjak (ili 702)
- Kim Daeseong, korejski ministar (um. 774.)
- Pavao I, papa Katoličke crkve (um. 767.)
- Pirmin, vizigotski opat (približan datum)
- Japanski car Šōmu (um. 756.)
- Vergilije, biskup Salzburga (približan datum)
- Vasil ibn Ata, muslimanski teolog (um. 748.)
- Willibald, biskup od Eichstätta (približan datum)
- Asuka, japanska princeza
- Cunipert, kralj Langobarda
- Di Renjie, zvaničnik dinastije Tang (r. 630.)
- Disibod, irski monah i pustinjak (r. 619.)
- Dōšō, japanski budistički monah (r. 629.)
- Fiannamail ua Dúnchado, kralj Dal Riate
- Godeberta, franačka opatica (približan datum)
- Hassan ibn al-Nu'man, muslimanski emir (general)
- Osgyth, anglosaksonska opatica i svetica
- Reineldis, franački svetac (približan datum)
- Asparuh od Bugarske, osnivač Prvog Bugarskog Carstva [5]
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ A history of Islamic societies, par Ira Marvin Lapidus. Cambridge University Press, 2002 (ISBN 978-0-521-77933-3)
- ^ Venning, Timothy, ed. (2006). A Chronology of the Byzantine Empire. Palgrave Macmillan. p. 187. ISBN 1-4039-1774-4.
- ^ Hodges, Richard (1984). "Frisians and Franks: Argonauts of the Dark Ages". Archaeology. 37 (1): 26–31. ISSN 0003-8113. JSTOR 41728801.
- ^ Palmer, Alan; Veronica (1992). The Chronology of British History. London: Century Ltd, pp. 30–34. ISBN 0-7126-5616-2
- ^ R. J. Crampton, A Concise History of Bulgaria, 2005, Cambridge University Press, ISBN 9780521616379, p.8.