852.

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Godine:

◄◄ | | 848. | 849. | 850. | 851. | 852. | 853. | 854. | 855. | 856. |  | ►►

Decenije:

| 820-e | 830-e | 840-e | 850-e | 860-e | 870-e | 880-e |

Vijekovi:

| 8. vijek | 9. vijek | 10. vijek |

Godina 852. (DCCCLII) bila je prijestupna godina koja počinje u petak u julijanskom kalendaru. Oznaka 852. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina.

Događaji[uredi | uredi izvor]

Evropa[uredi | uredi izvor]

  • 4. mart – Trpimir I, knez (knez) Hrvatske, i osnivač dinastije Trpimirovića, izdaje prvu državnu ispravu u Bijaćima. U ovom latinskom dokumentu Trpimir sebe naziva "vojvodom Hrvata" (dux Chroatorum), a svoju zemlju "državom Hrvata" (regnum Chroatorum).
  • Presijan I, vladar (kan) bugarskog carstva, umire nakon 23-godišnje vladavine u kojoj su se Bugari proširili na Gornju Makedoniju i Srbiju. Naslijedio ga je sin Boris I, kao monarh Bugarske.
  • Car Lotar I i njegov (polu)brat Karlo Ćelavi udružuju snage da uklone Vikinge sa ostrva Osceles, u rijeci Seni. Nakon što to ne uspije, Karlo im ponovo daje danak (Danegeld).

Britanija[uredi | uredi izvor]

  • Vikinška flota od 350 brodova ulazi u estuarij Temze prije nego što skrene na sjever, i sukobljava se s Mersijanskim snagama pod kraljem Beorhtwulfom. Mersijanci su poraženi i povlače se u svoja naselja. Vikinzi tada skreću na jug i prelaze rijeku negdje u Surreyu; tamo ih porazi zapadnosaksonska vojska, predvođena kraljem Æthelwulfom i njegovim sinom Aethelbaldom, u Oak Fieldu (Aclea) [1].
  • Kralja Æthelstana, najstarijeg sina Æthelwulfa, ubija vikinška grupa. Njega nasljeđuje njegov brat Æthelberht, koji postaje potkralj Kenta, Essexa, Surreya i Sussexa (približan datum).
  • Beorhtwulf umire nakon 12-godišnje vladavine, a nasljeđuje ga njegov sin Burgred kao kralj Mersije.

El-Andaluz[uredi | uredi izvor]

  • Abd ul-Rahman II, emevijski emir Kordobe, umire nakon 30-godišnje vladavine u kojoj je dogradio džamiju-katedralu u Kordobi. Naslijedio ga je njegov sin Muhamed I, koji će ugasiti nekoliko pobuna Muwalladuna i Mozaraba u područjima pod muslimanskom kontrolom u El-Andaluzu (moderna Španija).
  • Toledo proglašava nezavisnost od Kordobe.
  • Musa ibn Musa preuzima kontrolu nad gradom Saragosa na zahtjev emira Kordobe.
  • Muslimani zauzimaju i pljačkaju Barselonu. Jevreji su optuženi da su predali grad.

852. u temama[uredi | uredi izvor]

Avijacija[uredi | uredi izvor]

  • Prema izvještaju iz XVII vijeka, andaluzijski izumitelj Abbas ibn Firnas skočio je sa tornja u Kordobi. Omotao se lešinarskim perjem i pričvrstio dva krila na ruke. Navodni pokušaj letenja nije zabilježen u ranijim izvorima i na kraju se pokazao kao neuspješan, ali odjevni predmet je usporio njegov pad dovoljno da zadobije samo manje ozljede.

Religija[uredi | uredi izvor]

  • Februar - mart (Ramazan 234) [2]: svečano otvaranje najveće džamije na svijetu u Samari na Tigrisu, koja može primiti 100.000 vjernika, koju je sagradio abasidski halifa Jafar al-Mutawakkil (započeto 848.).
  • Opatiju Gandersheim u Donjoj Saksoniji (moderna Njemačka) osnovao je vojvoda Liudolf od Saske.
  • Skandinavija: U Švedskoj je ponovo otvorena kršćanska župa Birka. Danski kralj Hárekr dozvoljava stvaranje još jedne župe u Slesvigu (kraj 854.)25.

Rođeni[uredi | uredi izvor]

  • 10. mart – Qian Liu, kineski vojskovođa i kralj (um. 932.)
  • Bořivoj I, vojvoda od Češke (približan datum)
  • Nikola I Mystikos, Bizantijski patrijarh (um. 925.)
  • Yang Xingmi, kineski guverner (jiedushi) (um. 905.)
  • Ermengard od Italije, kraljica regent Provanse (um. 896.)
  • Zhang Quanyi, kineski vojskovođa (um. 926.)
  • Zhu Wen, car Kasnog Lianga (um. 912.)

Umrli[uredi | uredi izvor]

  • Abd ul-Rahman II, muslimanski emir Kordobe (r. 792.)
  • Æthelstan, kralj Kenta (približan datum)
  • Aleran, franački grof i markgrof
  • Aurelije i Natalija, kršćanski mučenici
  • Beorhtwulf (Svijetli vuk), kralj Mersije
  • Du Mu, kineski pjesnik i službenik (r. 803.)
  • Fredelo, franački grof (približan datum)
  • Harald Klak, kralj Danske (približan datum)
  • Iñigo Arista, kralj Pamplone (ili 851.)
  • Ishak ibn Rahwayh, muslimanski imam (ili 853.)
  • Lambert II, franački grof i prefekt
  • Li Jue, kancelar dinastije Tang
  • Presijan I, vladar (kan) Bugarskog carstva

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Paul Hill (2009). The Viking Wars of Alfred the Great, p. 14. ISBN 978-1-59416-087-5
  2. ^ M. M. Sharif A history of Muslim philosophy [archive] Harrassowitz, 1966