948.
Izgled
| Godine:
◄◄ | ◄ | 944. | 945. | 946. | 947. | 948. | 949. | 950. | 951. | 952. | ► | ►► |
| Decenije:
◄ | 910-e | 920-e | 930-e | 940-e | 950-e | 960-e | 970-e | ► |
| Vijekovi: |
| Gregorijanski kalendar | 948 CMXLVIII |
| Ab Urbe condita | 1701 |
| Asirski kalendar | 5698 |
| Bengalski kalendar | 355 |
| Berberski kalendar | 1898 |
| Budistički kalendar | 1492 |
| Burmanski kalendar | 310 |
| Bizantijski kalendar | 6456–6457 |
| Kineski kalendar | 丁未年 (Vatreni Koza) 3644 ili 3584 — do — 戊申年 (Zemljani Majmun) 3645 ili 3585 |
| Koptski kalendar | 664–665 |
| Diskordijanski kalendar | 2114 |
| Etiopijski kalendar | 940–941 |
| Hebrejski kalendar | 4708–4709 |
| Hindski kalendari | |
| - Vikram Samvat | 1004–1005 |
| - Šaka Samvat | 870–871 |
| - Kali Juga | 4049–4050 |
| Holocenski kalendar | 10948 |
| Iranski kalendar | 326–327 |
| Islamski kalendar | 336–337 |
| Julijanski kalendar | 948 CMXLVIII |
| Korejski kalendar | 3281 |
| Minguo kalendar | 964 prije Tajvana 民前964年 |
| Seleukidska era | 1259/1260 AG |
| Tajlandski solarni kalendar | 1490–1491 |
Godina 948. (CMXLVIII) bila je prijestupna godina koja počinje u subotu u julijanskom kalendaru. Oznaka 948. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina.
Događaji
[uredi | uredi izvor]Bizantijsko Carstvo
[uredi | uredi izvor]- Arapsko-bizantijski rat: Hamdanidske snage pod Sajf Al-Davlom prodiru u Malu Aziju. Bizantijinci odgovaraju odmazdom predvođenim Leom Fokom Mlađim, uzimajući zarobljenike i rušeći zidine Hadatha (današnja Turska).[1]
Evropa
[uredi | uredi izvor]- 13. januar: Nadbiskup Hugo od Reimsa ekskomuniciran je od strane Vijeća u Mouzonu nakon što je dva puta odbio da se pojavi pred Vijećem.
- 7. juni: Sinod biskupa iz Francuske, Lotaringije i Njemačke otvoren je u Ingelheimu (Sinod Ingelheim), kojim predsjedava papski legat Marin, u prisustvu kraljeva Otona I i Luja IV. Hugo Veliki je osuđen zbog invazije na teritoriju francuskog kralja Luja IV, a Artaud je definitivno potvrđen za nadbiskupa Reimsa.[2] Sinodu su prisustvovali i danski biskupi Schleswiga, Ribea i Aarhusa.[3]
- Ljeto: Vojska koju je u Lorraineu okupio vojvoda Konrad Crveni zauzima Mouzon i tvrđavu Montaigu, ali ne uspijeva povratiti Laon, koji brani Thibaud Prevarant, koji je ekskomuniciran od strane sinoda održanog u opatiji Saint-Vincent.[4] Hugo Veliki, kojem je naređeno da se pokaje, odgovara opsadom Soissonsa. Ne može zauzeti grad, ali uspijeva zapaliti katedralu i dio grada, a zatim nastavlja uništavati posjede Crkve u Remsu.
- 6. septembar: Sabor u Trieru.[5] Kralj Luj IV osudio je i ekskomunicirao Huga Velikog zbog napada na kraljevu ličnost.
- Erik "Krvava sjekira", prognani kralj Norveške, uspio je osvojiti vikinško kraljevstvo York (što je okončano 954. godine).[6]
- Arnulf I od Flandrije osvojio je Montreuil od Rogera, grofa od Ponthieua.[7]
- Dvije ugarske vojske napadaju Bavarsku i Korušku. Jedna od njih je poražena kod Flozzuna u Nordgauu od strane Henrika I, vojvode Bavarske.[8] Dalji pokušaji protiv bavarske propadaju 949. i 950. godine.[9]
- Kralj Oton I imenuje svog sina Liudolfa za vojvodu Švapske, učvršćujući otonsku dominaciju u južnoj Njemačkoj.
- Sunifred II od Urgella umire bez potomaka, a nasljeđuje ga njegov nećak Borrell II, grof od Barselone.
Arapsko carstvo
[uredi | uredi izvor]- Proljeće – Fatimidske snage pod vodstvom Al-Hasana ibn Alija al-Kalbija ugušuju pobunu u Palermu i brzo zauzimaju otok. Halifa Al-Mansur bi-Nasrullah imenuje Alija Al-Kalbija za emira Sicilije, čime započinje vladavina dinastije Kalbid.
Engleska
[uredi | uredi izvor]Afrika
[uredi | uredi izvor]- Kraljevstvo Nri (moderna Nigerija) osniva svećenik-kralj Eri (do 1041.).[12]
Kina
[uredi | uredi izvor]- 12. februar – Kralja Qian Hongzonga svrgava general Hu Džinsi tokom državnog udara. Postavlja svog mlađeg brata Qian Čua za vladara Vujuea.
948. u temama
[uredi | uredi izvor]Književnost
[uredi | uredi izvor]- Umro je Minamoto no Kintada, japanski zvaničnik i vaka pjesnik. Bio je ugledni plemić na carskom dvoru i član Tridesetšest besmrtnika poezije.
Religija
[uredi | uredi izvor]- Oton I. osniva misionarske biskupije Brandenburg i Havelberg na teritoriji oblasti (marke) Geronis (Saksonske istočne marke).
- Izgrađen je hram Nallur Kandasvamj, jedan od najznačajnijih hinduističkih hramova u okrugu Džaffna (moderna Šri Lanka).
- 7. oktobar: Honoratus, sin vikonta od Marseillea, imenovan je za biskupa Marseillea. Biskupija Marseille ostaje u porodici vikonta do 1073. godine.[13]
- Wulsin, opat opatije St Albans u Engleskoj, osnovao je školu St Albans u Hertfordshireu.
- 1. septembar – Džing Zong, car dinastije Liao (umro 982.)
- 22. decembar – Kang Kam-č'an, koreanski zvaničnik i general (umro 1031.)
- Al-Šejk Al-Mufid, šiitski teolog dvanaestoimamizma (približan datum)
- Baba Kuhi iz Širaza, perzijski sufijski mistik i pisac (umro 1037.)
- Ema od Italije, kraljica Zapadnofranačkog kraljevstva (približan datum)
- Minamoto no Jorimicu, japanski plemić (umro 1021.)
- 15. juni – Roman I. Lakapen, bizantijski car (r. oko 870.)
- 10. mart – Liu Zhijuan, osnivač Kasnog Hana (r. 895.)
- 13. mart – Du Čongvei, kineski general i guverner
- 28. april – Hu Džinsi, kineski general i prefekt
- 24. august – Zhang Je, kineski general i kancelar
- 10. novembar – Zhao Janšou, kineski general i guverner
- 1. decembar – Gao Conghui, princ i vladar Džingnana (r. 891.)
- 12. decembar – Li Song, kineski zvaničnik i kancelar
- Al-Qasim Guennoun, idrisidski vladar i sultan
- Blácaire mac Gofraid, vikinški kralj Dablina
- Gormflaith ingen Flann Sinna, irska kraljica
- Ibrahim ibn Simjur, samanidski guverner
- Minamoto no Kintada, japanski vaka pjesnik (r. 889.)
- Sunifred II, grof od Urgella (Španija) (r. oko 870)
Reference
[uredi | uredi izvor]- ↑ Treadgold, Warren T. (1997), A History of the Byzantine State and Society, Stanford, CA: Stanford University Press, pp. 487–489, ISBN 0-8047-2630-2
- ↑ Ferdinand Lot, Naissance de la France, Librairie Arthème Fayard, 1948, 864 p.
- ↑ Gwyn Jones A history of the Vikings. Oxford University Press, 2001 (ISBN 978-0-19-280134-0)
- ↑ Yves Sassier, Hugues Capet : Naissance d'une dynastie, Fayard, coll. « Biographies historiques », 14 janvier 1987, 364 p. (ISBN 978-2-213-67002-7), p.114
- ↑ L'art de vérifier les dates, Volume 3 Valade, 1818
- ↑ Mike Corbishley, John Gillingham, Rosemary Kelly, Kenneth O. Morgan, Ian I. I. Dawson The young Oxford history of Britain & Ireland. Oxford University Press, 1998 (ISBN 978-0-19-910466-6)
- ↑ L'art de vérifier les dates, Volume 12. Valade, 1818
- ↑ Bóna, István (2000). The Hungarians and Europe in the 9th-10th centuries. Budapest: Historia - MTA Történettudományi Intézete, p. 27. ISBN 963-8312-67-X.
- ↑ Gyula Kristó et Chantal Philippe, Histoire de la Hongrie médiévale : Le temps des Árpáds, Presses universitaires de Rennes, 2000 (ISBN 9782868475336, p. 22
- ↑ Anglo-Saxon Chronicle MS D, 948, but the Historia Regum gives 950.
- ↑ F.I. Kilvington, A Short History of St Albans School (1986)
- ↑ Onwuejeogwu, M. Angulu (1981). Igbo Civilization: Nri Kingdom & Hegemony. Ethnographica. ISBN 0-905788-08-7.
- ↑ Raoul Busquet Histoire de Provence des origines à la Révolution française. Les Éditions de l'imprimerie Nationale de Monaco, 1954
