Aerosol

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Aerosoli su smješa tvrdih i lebdećih čestica, koja nastaje tokom disperzijskih procesa, kada se veće čestice rastavljaju na manje[1]. To su koloidno raspršene čvrste ili tekuće čestice u plinu (ili atmosferi), kao magla ili dim. Kao aerosol, u obliku spreja, primjenjuju se neki insekticidi, dezodoransi, sredstva za bojenje, inhalaciju i drugo.

U prirodi te čestice potiču od vulkana, pješčanih oluja, šumskih i ostalih požara. Ljudske aktivnosti utiču na povećanje tih čestica najviše putem sagorijevanja fosilnih goriva.

Aerosol se djeli na prirodni (prašina, dim, pepeo, pelud) i antropogeni (saobraćaj i građevinarstvo).[nedostaje referenca]

Prisustvo ovih čestica u atmosferi utiče na klimu na Zemlji, rasipajući sunčeve zrake koje putuju prema Zemlji i odbijajući ih u Svemir, i na taj način doprinose hlađenju Zemlje [2]. Ove čestice također indirektno utiču na atmosteru jer doprinose stvaranju oblaka i utiču na njihove osobine [3].

Procjenjuje se da prisustvo aerosol čestica u atmosferi izazvano ljudskom aktivnošću iznosi oko 10% od njihove ukupne količine [3].

U svakodnevnom govoru spominjanje aerosola može se odnositi na bocu aerosol spreja, odnosno na sam sadržaj te boce.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Ćulahović, B.: Tehnološki razvoj i okolina (ekologija) 2. knjiga, Ekonomski fakultet Sarajevo Izdavačka djelatnost, 2002, str. 26
  2. ^ "NASA - Atmospheric aerosol". Arhivirano s originala, 8. 9. 2007. Pristupljeno 6. 9. 2007. Arhivirano 8. 9. 2007. na Wayback Machine
  3. ^ a b Earthobservatory - Aerosol and climate change


Nuvola apps edu science.svg Nedovršeni članak Aerosol koji govori o hemiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.