Idi na sadržaj

Aerostatika

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Aerostatika jest podoblast statike fluida koja se bavi proučavanjem plinova koji se ne kreću u odnosu na koordinatni sistem u kojem se razmatraju. Aerostatika proučava raspodjelu gustoće, posebno u zraku. Jedna od primjena ovoga je barometrijska formula.

Aerostat jest letjelica lakša od aviona, poput zračnog broda ili balona, ​​koja koristi principe aerostatike za lebdenje.

Balon na vrući zrak proizveden primjenom aerostatskih principa

Osnovni zakoni

[uredi | uredi izvor]

Obrada jednačina ponašanja gasovitog stanja u mirovanju obično se, kao i u statici fluida, započinje razmatranjem opštih jednačina impulsa za protok fluida, koje se mogu izraziti kao:

gdje je masena gustoća fluida, je trenutna brzina, je pritisak fluida, su vanjske sile tijela koje djeluju na fluid, i je koeficijent prenosa impulsa. Kako statička priroda fluida to nalaže , i to , sljedeći sljedeći skup parcijalnih diferencijalnih jednačina predstavljaju osnovne jednačine aerostatike.[1]:154

Međutim, prisustvo nekonstantne gustoće, kakva se nalazi u gasovitim fluidnim sistemima (zbog kompresibilnosti plinova), zahtjeva uključivanje zakona idealnog gasa:

,

gdje označava univerzalnu gasnu konstantu, a temperatura gasa, kako bi se dobile validne aerostatske parcijalne diferencijalne jednačine:

,

što se može koristiti za izračunavanje raspodjele pritiska u gasovima čija su termodinamička stanja data jednačinom stanja za idealne gasove.[1]:183

Polja proučavanja

[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. 1 2 Durst, Franz (1. 9. 2008). An Introduction to Theory of Fluid Flows. Springer science and business media, 2008. ISBN 978-3540713425. Pristupljeno 27. 10. 2016.