Arhiv

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Schlagwortkatalog.jpg

Arhiv (lat. archivum, odnosno grč. archeion, ustanova vlade) je kolekcija spisa i dokumenata. Pojam se može odnositi i na mjesto gdje se ti spisi i dokumenti čuvaju. Arhivi su sačinjeni od dokumenata stvorenih za vrijeme života neke osobe ili organizacije. Općenito, arhivska građa se sastoji od akata, povelja, dokumenata i drugih materijala koji su izabrani za permanentno ili dugoročno čuvanje. Arhivirani spisi, koji mogu biti bilo koji pisani mediji, obično nisu publikovani, za razliku od knjiga i ostalih publikacija. Drugo ime za arhivsku građu je arhivalija.

Arhivi mogu biti stvarani od strane različitih organizacija, kao što su udruženja, državne ustanove i preduzeća, te također i od privatnih lica. Najviši nivo organizacije arhivske građe je poznat pod nazivom fond. Arhivi se razlikuju od biblioteka po tome što čuvaju unikatne dokumente, dok su muzeji zbirke predmeta.

Etimologija[uredi | uredi izvor]

Riječ arhiv potiče od grčke riječi arkhé, koja znači uprava (vlada). Riječ se razvila od grčke riječi "arkheion", koja označava kuću ili stan arhonta. Tu su čuvani, i pod autoritetom arhonta tumačeni, važni zvanični državni dokumenti.

Antropološko značenje[uredi | uredi izvor]

Arhiv može označavati bilo koju vrstu organiziranih sadržaja sačuvanih na nekom pisanom, ili drugom, mediju. Vođenje arhiva je u nekim organizacijama važno zbog efektivnijeg odlučivanja u svakodnevnom radu, ili čak zbog samog opstanka organizacije. Arhivi su se posebno razvili kod starih Kineza, Grka i Rimljana. Moderno arhivsko shvatanje nalazi mnoge korijene u Francuskoj revoluciji.

Arhivska istraživanja[uredi | uredi izvor]

Historičari, genealozi, advokati, demografi i brojne druge profesije se koriste arhivskim istraživanjima u svome poslu. Istraživački proces je obično unikatan za svaki arhiv.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

  • Internet Archive (Internet Arhiv) je javna neprofitna organizacija osnovana 1996. godine. Omogućuje pristup starijim verzijama Web stranica, kao i arhiviranim knjigama, te zvučnim i video zapisima. Arhivisti smatraju da je Internet Arhiv, za razliku od običnih arhiva, digitalna biblioteka, jer nema osobine pravog arhiva.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: