Banská Štiavnica
| Svjetska baština | |
|---|---|
| Lokacija | |
| Kriterij | iv, v |
| Referenca | 618 |
| Uvrštenje | 1993. (17. sjednica) |
| Površina | 29.632 ha |
| Sajt | [1] |
Historijski grad Banska Štiavnica i tehnički spomenici u njegovoj okolini nalaze se u oblasti Banskoj Bystrici, Slovačka. To je grad sa više od 10.000 stanovnika, smješten u udolini planinskog područja Štiavnica, nastale urušavanjem nekadašnjeg vulkana.
Historija
[uredi | uredi izvor]Arheološkim istraživanjima utvrđeno je da je područje bilo naseljeno u doba neolita. Prvo rudarsko naselje osnovali su pripadnici keltskog plemena Kotini, koji su se ovdje naselili u vrijeme Markomanskih ratova tokom 3. vijeka p. n. e. U ranom srednjem vijeku područje su naselili Slaveni, a Slovaci su utvrđeno naselje osnovali u 10. i 11. vijeku. Lokalitet je nazvan zemlja rudara 1156. Lokalno stanovništvo je dalo naziv „Štiavnica“ (kiseli potok) naselju u dolini, a naselje na brdu nazvano je „Bana“ (rudnik). Jedinstveni zajednički naziv Banska Štiavnica prvi put je dokumentovan 1255.
Tokom Osmanskih ratova, Turci su nastojali osvojiti bogate rudarske gradove u Gornjoj Ugarskoj (Banska Štiavnica, Banská Bystrica i Kremnica). Ova nova prijetnja doprinijela je da se u 16. stoljeću izgrade utvrđenja, uključujući dva zamka.
Stari srednjovjekovni rudarski centar prerastao je u grad s renesansnim palačama, crkvama iz 16. stoljeća, elegantnim trgovima i dvorcima. Urbano središte se uklapa u okolni pejzaž, koji sadrži vitalne relikvije rudarskih i metalurških aktivnosti prošlosti.[2]
Stanovništvo
[uredi | uredi izvor]| Godina: | 1994. | 2004. | 2014. | 2024. |
|---|---|---|---|---|
| Broj ljudi: | 10 582 | 10 814 | 10 191 | 9293 |
| Razlika: | +2,19 % | −5,76 % | −8,81 % |
| Godina: | 2023. | 2024. |
|---|---|---|
| Broj ljudi: | 9339 | 9293 |
| Razlika: | −0,49 % |
Broj stanovnika je 9293 (2024.).[4]
Etnička pripadnost
[uredi | uredi izvor]| Narodnost | brojnost | udjel |
|---|---|---|
| Slovaci | 9266 | 96,24 % |
| Neutvrđeno | 267 | 2,77 % |
| Ukupno | 9628 |
Pri popisu stanovništva 2021. godine stanovništvo se moglo izjasniti pripadnicima jedne ili dviju narodnosti. Od 9628 stanovnika bilo ih je tako 9266 slovačke, 267 neutvrđene, 91 romske, 69 češke, 47 mađarske, 38 inih, 24 njemačke, 12 ruske, 11 rusinske, 10 talijanske, 9 rumunjske, 8 poljske, 7 irske, 7 austrijske, 5 židovske, 5 ukrajinske, 3 srpske, 3 iranske, 1 moravske, 1 grčke, 1 hrvatske, 1 bugarske, 1 engleske i 1 albanske narodnosti.
Napomena o broju stanovnika Razlika između broja stanovnika gore i u popisu stanovništva (tu i niže) je u tome što se gore broj stanovnika uglavnom sastoji od stalnih stanovnika itd.; a popis bi trebao naznačiti mjesto gdje ljudi zapravo uglavnom žive.
Na primjer, student je građanin sela jer tamo ima stalno prebivalište (tamo je živio kao dijete i ima roditelje), ali većinu vremena studira na sveučilištu u gradu.
Religija
[uredi | uredi izvor]| Vjeroispovijest | brojnost | udjel |
|---|---|---|
| Rimokatolička Crkva | 4784 | 49,69 % |
| Bez vjerske pripadnosti | 3461 | 35,95 % |
| Evangelistička Crkva | 627 | 6,51 % |
| Neutvrđeno | 403 | 4,19 % |
| Ukupno | 9628 |
Pri popisu stanovništva 2021. godine 9628 stanovnika izjavilo je sljedeće vjerske pripadnosti: 4784 Rimokatolička Crkva, 3461 bez vjerske pripadnosti, 627 Evangelistička Crkva, 403 neutvrđeno, 62 Grkokatolička Crkva, 46 ostale i neprecizno određene kršćanske crkve, 42 Kršćanski zborovi u Slovačkoj, 33 razno, 30 ad hoc pokreti, 25 Baptistička Crkva, 24 Jehovini svjedoci, 24 Budizam, 14 Adventisti sedmog dana, 10 Kalvinistička, 8 Islam, 6 poganstvo i prirodni duhovnost, 6 Apostolska Crkva, 5 Pravoslavna Crkva, 4 Židovi, 4 Hinduizam, 3 Starokatolička Crkva, 3 Bratska crkva, 2 Novoapostolska crkva, 1 Evangelistička metodistička Crkva i 1 Bahá'í.
Svjetska baština
[uredi | uredi izvor]Historijski grad Banska Štiavnica i tehnički spomenici u njegovoj okolini su 1993. upisani na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine[8]
Smješten u planinama Štiavnice, ovo područje pokriva ukupnu površinu od 20.632 ha i uključuje urbani centar Banske Štiavnice, kao i okolni krajolik koji sadrži vitalne relikvije rudarskih i metalurških aktivnosti tokom prošlosti vezanih prvenstveno za zlato i srebro. Većina rudarskih resursa nalazi se izvan urbanog područja.[9]
God. 1627, ovdje se prvi put koristio barut u rudarstvu, a 1722. rudnici su poplavljeni i voda je ispumpavana parnim mašinama, što je bila prva upotreba izvan Ujedinjenog Kraljevstva.
Dva dvorca, Stari (Starý zámok) i Novi (Nový zámok), su pretvoreni u muzeje. Otvoreni muzej rudarstva nudi 2 km dug podzemni obilazak rudnika srebra iz 17. stoljeća, dok je stari rudnik Glanzenberg još stariji, a nalazi se odmah ispod središta grada i privlači veliki broj posjetilaca još od vremena cara Franje Josipa.
- Crkva iz 1491. god. u sredini
- Stari zamak, zapadni bastion
- Muzej u rudniku
Reference
[uredi | uredi izvor]- ↑ UNESCO
- ↑ "Spomenici upisani na listu svjetske baštine u Slovačkoj". UNESCO: Svjetska baština. Pristupljeno 19. 11. 2022.
- 1 2 "Počet obyvateľov podľa pohlavia - obce (ročne) [om7101rr_obce=AREAS_SK]". Statistical Office of the Slovak Republic. 2025-03-31. Pristupljeno 2025-03-31. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ↑ "Počet obyvateľov podľa pohlavia - obce (ročne) [om7101rr_obce=AREAS_SK]". Statistical Office of the Slovak Republic. 2025-03-31. Pristupljeno 2025-03-31. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ↑ "Population - Basic results". www.scitanie.sk (jezik: engleski). Statistical Office of the Slovak republic. Pristupljeno 2025-11-03. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ↑ "Population - Basic results". www.scitanie.sk (jezik: engleski). Statistical Office of the Slovak republic. Pristupljeno 2025-11-03. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ↑ "Population - Basic results". www.scitanie.sk (jezik: engleski). Statistical Office of the Slovak republic. Pristupljeno 2025-11-03. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ↑ "Istorijski grad Banska Štiavnica i tehnički spomenici u njegovoj okolini - br.618". UNESCO: Svjetska baština - whc.unesco.org. Pristupljeno 9. 2. 2023.engleski: '
- ↑ Muzeji u prirodi
