Bjelica

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Šablon:TaksokvirVodič za izradu taksokvira
Bjelica
Bjelica (Leucaspius delineatus)
Bjelica (Leucaspius delineatus)
Sistematika
Carstvo Animalia
Koljeno Chordata
Razred Actinopterygii
Red Siluriformes
Porodica Cyprinidae
Rod Lleucaspius

Bjelica (lat. Leucaspius delineatus) jest široko rasprostranjena riba iz porodice šarana (Cyprinidae).

Opis[uredi | uredi izvor]

Mnogi ribolovci bjelicu zamjenjuju sa kederom, ali ako se pažljivo posmatra uočavaju se značajne razlike. Bjelica je primjetno manja od kedera. Bočna linija joj nije puna i prekida se najdalje od 12-13 krljušti iza glave. Peraja su joj bezbojna. Boja bjelice zavisi od osobina vode i dna. Što je voda svjetlija i ona je svjetlija, u jezerskim i drugim stajaćim vodama malo je tamnija. Leđa imaju zelenkastu ili žućkastu nijansu. Bokovi su srebrenasto-bijeli sa prugicama jarko srebrenasto-plave boje. Ima izduženo tijelo pokriveno srebrenastom krljušti koja je sitna i lahko otpada. Ima krupna i izražena lepezasta peraja.

Rasprostranjenost[uredi | uredi izvor]

Za bjelicu ili bjelku karakteristčino je da se drži površinskog sloja vode, često se može vidjeti kako u jatima na samoj površini sakuplja hranu. Zato je u nekim krajevima nazivaju i povruš. Prosječno je duga 6-8 cm, maksimalno 12 i teži do 130 g, mada samo u izuzetnim prilikama. Bjelica je sitna, jatna riba. Živi u jezerima i kanalima, kao i ravničarskim rijekama sa sporim tokom. U Bosni i Hercegovini naseljava nizinske i prijelazne vode crnomorskog sliva. U barama je skoro uopće nema usljed izuzetne osjetljivosti na manjak kisika u vodi. Rasprostranjena je i u Srednjoj i Istočnoj Evropi. Nema privredni značaj, a rijetko se ciljano i lovi osim kao mamac za grabljivice.

Razmnožavanje[uredi | uredi izvor]

Spolnu zrelost dostiže u drugoj godini života, pri dužini oko 4 cm. Mrijesti se ljeti, a ikru polaže na donju stranu listova, grana ili drugih predmeta koji plivaju na površini vode. Polaze veću količinu ikre ali je velika smrtnost mlađi nakon mrijesta usljed njenog mjesta u prehrani velikog broja riba.

Reference[uredi | uredi izvor]