Doberman

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Doberman

Doberman pinčer (njem. Doberman Pinscher) je rasa domaćeg psa, vrste pinčer, porijeklom iz Njemačke. Često se koristi kao pas čuvar, ali i kao službeni pas u policiji, vojsci i u nekim sigurnosnim agencijama, zbog njegovog temperamenta, inteligencije i snage. Takođe je odličan porodičan pas zbog smirenosti i odanosti svojoj porodici i vlasniku.

Historija[uredi | uredi izvor]

Doberman pinčer je relativno mlada rasa psa, uzgojen je krajem 19. stoljeća od strane Fridriha Luisa Dobermana. Fridrih L. Doberman je bio poreznik, policajac i noćni čuvar, zato je njemu trebao inteligentan, hrabar i neustrašiv pas, koji bi sa njim radio u službi. On je dugogodinšnjom selekcijom i križanjem pinčera, ovčara, mastifa, lovačkih kerova i drugih radnih pasa dobio rasu koju znamo danas. Poslije njegove smrti uzgoj rase su nastavili Oto Geler i Filip Grining.

Davne 1921. godine osnovan je američki klub Doberman Pinschera te je već godinu dana nakon toga prihvaćen standard ove pasmine koji je definisan u zemlji porijekla, u Njemačkoj. Punopravno priznanje od strane FCI-a usljedilo je 1955. godine dok je AKC (American Kennel Club) ovu pasminu priznao još 1908. godine.[1]

Prvi standarni Doberman

Izgled[uredi | uredi izvor]

Doberman bez kupiranih ušiju

Doberman ima jako karakterističan izgled za pinčere. Ima izduženu i usku lobanju, duge i tanke noge, "kockast" trup. Visina mužijaka je od 71 cm do 76 cm. A ženki 65 cm do 70 cm. Prosječna težina mužijaka je oko 40 kilograma, a ženki 32 do 36 kilograma.

Dlaka[uredi | uredi izvor]

Doberman pinčer ima kratku dlaku, koja dolazi u dvije standardne boje, crna sa paležom, i smeđa sa paležom. Također postoji "plava" ili "metalik" varijanta, ali nisu priznati od strane svih kinoloških saveza.

Modifikacije[uredi | uredi izvor]

Često se u ranim mjesecima života Dobermanu kupiraju uši i rep. To se radi kako bi pas dobio "opasniji" izgled, i to je izgled kakav je zamislio Fridrih L. Doberman, ali nije obavezno jer neke države i Kinološki savezi taj proces smatraju okrutnim i nepotrebnim.

Najslabije tačke ove pasmine bile su uši i rep te su ih vlasnici vremenom počeli uklanjati kako ih drugi psi ne bi slomili. Današnjoj modernoj pasmini, rep je najčešće usidren jer je izuzetno tanak te mu prijeti pucanje. Uši su im često kupirane kako bi se osigurao dovoljan protok zraka te se izbjegle infekcije i upale što je čest slučaj kod spuštenih, nekupiranih ušiju.[1]

Zdravlje[uredi | uredi izvor]

Doberman pinčeri u prosjeku žive od 11 do 13 godina. Najčešće bolesti i poremećaji su kardiomiopatija, Fon Vilebrandova bolest i problemi sa prostatom. Dok su rijeđi hipotireoza, rak i displazija kukova.

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b "Doberman Pinčer". World Dog FInder (jezik: hrvatski). Pristupljeno 2020-04-09.