Donji Egipat

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Mapa Donjeg i Gornjeg Egipta

Donji Egipat (arapski: الدلتا‎ al-Diltā) je najsjevernija regija Egipta i drevna država. Prostire se u dolini rijeke Nil, između Gornjeg Egipta na jugu i Sredozemnog mora na sjeveru.

Geografija[uredi | uredi izvor]

U današnje vrijeme rijeka Nil pravi dva rukavca koji formiraju deltu Nila, jedan na zapadu u Rashidu i na istoku u Damietti. Međutim, kroz historiju je to bilo drugačije tako da Plinije Stariji, poznati rimski pisac i naučnik, spominje da se delta Nila sastojala od 7 rukavaca (od istoka prema zapadu): Pelusiac, Tanitic, Mendesian, Phatnitic, Sebennytic, olbitine i Canopic. U današnje doba delta je bogata vodom i ispresjecana je kanalima. Klima je blaža u odnosu na klimu Gornjeg Egipta uglavnom zbog blizine Mediterana. Temperature su manje ektremne a padavine obilnije.

Historija[uredi | uredi izvor]

Donji Egipat je poznat i po nazivu Ta-Mehu što znači zemlja papirusa. U antičko doba, Donji Egipat je bio država i bio je podijeljen u 20 noma, administrativnih jedinica od kojih je prva bila el-Lisht. Imena noma su tokom historije pretrpjela značajne izmjene. Glavni grad je bio Memphis. Boginja zaštitnica je bila Vadžet a državni simbol je bila crvena kruna a simboli su bili još i papirus i pčela.

Također vidjeti[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]