Durmitor
| Nacionalni park Durmitor | |
|---|---|
Bobotov kuk, najviši vrh (pogled s juga) | |
| Najbliži grad | Žabljak, Crna Gora |
| Koordinate | 43°09′00″N 19°02′00″E / 43.15000°N 19.03333°E |
| Površina | 390 km2 |
| Osnovano | 1952. |
Durmitor je planina i nacionalni park u sjeverozapadnom dijelu Crne Gore. Smatra se da ime Durmitor potječe od keltskih riječi "dru mi tore", koje znače "planina puna vode".
Nacionalni park
[uredi | uredi izvor]Predjeli Durmitora su zaštićeno područje. Proglašeni su nacionalnim parkom 1952, zatim 1980. i 2005. Zauzima površinu od 39.000 ha. Smješten je približno 30 km. jugozapadno od Pljevalja i 30 km sjeverno od Nikšića. Zapadno od parka je Pivsko jezero, na udaljenosti 5 km, a naselje Žabljak locirano je u sjeveroistočnom dijelu parka. Park je omeđen rijekom Tarom na sjeveru i Pivom (Bukovica, Komarnica i Pivsko jezero) na zapadu i jugu i visovima Sinjajevine na istoku.[1]
Unutar parka su tri geomorfološka obilježja, na nadmorskoj visini između 500 (Tara – vrelo Nazdruć) i 2523 m (Bobotov kuk, najviši vrh):
- osnovni masiv Durmitora s impozantnim planinskim vrhovima, od kojih je 48 viših od 2000 m i među njima najviši, Bobotov Kuk s 2522 m.
- prostrana visoravan na 1500 m nadmorske visine
- kanjoni Tare, Drage i Sušice
Sedam zona Parka spada u specijalne zaštićene zone (IUCM):
- Rezervat šume smrče i jele
- Crna poda
- Sliv Škrčkih jezera sa užom kanjonskom obalom
- Barno jezero s najužom okolinom
- Zabojsko jezero s najužom okolinom
- Mlinski potok
- Kanjon Tare
U podnožju vrha Međed smješteno je ledničko jezero, koje se sastoji od dva manja: Velikog i Malog, oba povezana uskom klisurom. Tokom ljeta klisura se isušuje i dijeli Crno jezero na dvije odvojene vodene cjeline. Jezero, koje mnogi smatraju pravim biserom Nacionalnog parka Durmitor, prostire se na površini 0,515 km3 i udaljeno je 3 km od Žabljaka.
Nacionalni park obiluje spomenicima kulture od antičkog perioda do najnovijeg doba. Najkarakterističniji su srednjovjekovni spomenici: razvaline gradova i utvrđenja, mostovi i karaule, nekropole i manastirski kompleksi u dolini Tare.
| Svjetska baština | |
|---|---|
Crno jezero (pogled s Međeda) | |
| Lokacija | |
| Sadrži | 1 |
| Kriterij | vii, viii, x |
| Referenca | 100 |
| Uvrštenje | 1980. (4. sjednica) |
| Ugroženost | no |
Svjetska baština
[uredi | uredi izvor]Ljepoti durmitorskog masiva posebnu draž daje 18 ledničkih jezera, nazvanih "gorske oči",[2] na visinama iznad 1500 m. Najveće i najatraktivnije je Durmitor. Veličanstvenosti pejzaža, uz ljepote jezerskog bazena, doprinose prostrani šumski predio koji ga okružuje i vrh Međed. Udaljeno je 2 km od planinskog gradića Žabljaka, zimskog turističkog centra Crne Gore.[3]
Među najljepšim ukrasima parka su i bistre, silovite rijeke, koje su ovom području podarile velelepne kanjonske doline. Posebno impresionira Tara, dubinom i krajolikom kanjona, čineći ga jednim od najljepših u svijetu. Dubina mu je približno 1000, a mjestimično i 1300 m. Tara je duga 150 km i najduža je rijeka Crne Gore. Na dijelu toka kroz nacionalni park ima prosječan pad od 3,6 m/km, pa se formiraju bukovi i brzaci koji su svojom ljepotom upotpunili ambijent netaknute prirode. UNESCO-ovim programom "Čovjek i biosfera" 1977. uvrštena je u svjetske ekološke rezerve biosfere.
Po bogatstvu flore i faune, složenosti ekosistema, zastupljenosti više od 1325 vrsta biljaka, (122 su endemične, 150 ljekovite, dok je od gljiva njih 40 vrsta jestivih) Durmitor predstavlja izuzetnu prirodnu vrijednost i trajnu inspiraciju naučnika i ljubitelja prirode.
Reference
[uredi | uredi izvor]- ↑ "Nacionalni park Durmitor". nparkovi.me. Arhivirano s originala, 24. 11. 2021. Pristupljeno 24. 11. 2021.
- ↑ "Nacionalni park Durmitor". portomontenegro.com. Arhivirano s originala, 24. 11. 2021. Pristupljeno 24. 11. 2021.
- ↑ "Nacionalni park Durmitor". UNESCO: Svjetska baština. Pristupljeno 19. 11. 2021.
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]- "Durmitor", serijal Vrhovi Balkana, Al Jazeera Balkans, 14. 1. 2016.
