Elektronska cijev

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Elektronska cijev je aktivni elektronički element čiji se rad temelji na protoku slobodnih elektrona u vakuumu između dvije ili više elektroda. Danas su u većini primjena elektronske cijevi zamijenjene manjim i jeftinijim tranzistorima u diskretnoj ili integrisanoj izvedbi, međutim još uvijek se koriste u radio odašiljačima velikih snaga, pojačalima posebne namjene, a također i u posebnim izvedbama kao što su magnetron u mikrovalnim pećnicama i katodna cijev za prikaz slike u televizorima i računalnim monitorima.

Elektronske cijevi su bile popularne za izradu naprava i uređaja sve do 1960-tih godina, tj. sve do pojave masovne proizvodnje tranzistora i poluprovodničkih dioda.

Standardne elektronske cijevi dobijaju naziv prema broju elektroda:

  • dioda - ima katodu koja emitira elektrone i anodu koja ih prikuplja, pa služi kao ispravljač
  • trioda - ima još i upravljačku rešetku koja omogućuje kontrolu protoka elektrona
  • tetroda - dodatna zaštitna rešetka smanjuje uticaj napona anode na protok elektrona
  • pentoda - dodatna kočeća rešetka za sprečavanje djelovanja sekundarne emisije elektrona na anodi
  • heksoda - ima dvije upravljačke i dvije zaštitne rešetke, omogućuje množenje signala
  • heptoda - kao heksoda, ali ima i kočeću rešetku

Slične elektronskim cijevima su i plinom punjene cijevi kod kojih osim slobodnih elektrona vodljivosti doprinose i slobodni ioni, npr. tiratron koji je imao primjenu sličnu današnjem tiristoru.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: