Epifit

Epifit je biljka koja raste neškodljivo na drugim biljkama (kao što je drvo) i crpi vlagu i hranjive materije iz zraka, kiše, a ponekad i od krhotina koje se oko nje nakupljaju. Epifiti se razlikuju od parazita po tome što epifiti rastu na drugim biljkama samo zbog fizičke podrške, a nužno ne utiču negativno na domaćina. Oni, dakle od domaćina ne uzimaju ni vodu, niti hranljive materije. Epifitni organizam koji nije biljka označava se kao epibiont.^[1] Epifti obično žive u umjerenom pojasu kao što su naprimjer, mnoge mahovine iz grupe jetrenjače, lišaji i alge) ili u tropskim krajevima (naprimjer, mnoge paprati, kaktusi, orhideje i Bromeline).^[2] Mnogo je kućnog cveća koje spada u epifetske vrste, zbog minimalnih zahtjeva za vodom i vrstom tla. Epifiti pružaju bogata i raznovrsna staništa za druge organizme, uključujući životinje, gljive, bakterije i miksomicete (sluzave gljive).^[3] Epifite su jedna od podvrsta u Raunkiærovom sistemu.

Naziv epifitski potječe od grčkog epi- (što znači 'na') i phyton (što znači 'biljka'). Epifitne biljke se ponekad nazivaju "zračne biljke", jer nemaju korijen u zemljištu. Međutim, postoje mnoge vodene vrste algi, među njima i morske trave, koji su epifiti na drugim vodenim biljkama (alge ili vodene cvjetnice).

Bioraznolikost

Najpoznatije epifitne biljke su: mahovine, orhideje i bromeline, kao što su španska mahovina (rod Tillandsia), ali se mogu naći i u svakj većoj grupi biljnog carstva. Oko 89% ovih vrsta (oko 24.000) su cvjetnice. Druga najveća grupa su leptosporangijske paprati, sa oko 2.800 vrsta (10% epifita). U stvari, oko jedne trećine svih paprati su epifitne.^[4]

Treća najveća grupa je jedna grupa mahovina, sa oko 190 vrsta, zatim po nekoliko vrsta bodljasrtih mahovina i paprati, Gnetales i cikada.^[5]

Također pogledajte

Reference

↑ Hickey, M.; King, C. (2001). The Cambridge Illustrated Glossary of Botanical Terms. Cambridge University Press.
↑ Webster's Third New International Dictionary of the English Language, Unabridged. (1976). Vol. I, p. 764. Encyclopædia Britannica, Inc. Chicago.
↑ Sydney E. Everhart; Joseph S. Ely; Harold W. Keller (2009). "Evaluation of tree canopy epiphytes and bark characteristics associated with the presence of corticolous myxomycetes" (PDF). Botany. 87: 509–517. doi:10.1139/b09-027. Arhivirano s originala (PDF), 26. 9. 2013. Pristupljeno 1. 11. 2016.
↑ Hogan, C Michael, 2010. Fern. Encyclopedia of Earth. National council for Science and the Environment. Washington, DC
↑ Schuettpelz, Eric (2007), The evolution and diversification of epiphytic ferns (PDF), Duke University PhD thesis, arhivirano s originala (PDF), 20. 6. 2010, pristupljeno 1. 11. 2016

Vanjski linkovi

Commons logo

Commons ima datoteke na temu: Epifit

Epiphytes on a Scot's Pine in Gorbie Glen, Scotland

[1] Hickey, M.; King, C. (2001). The Cambridge Illustrated Glossary of Botanical Terms. Cambridge University Press.

[2] Webster's Third New International Dictionary of the English Language, Unabridged. (1976). Vol. I, p. 764. Encyclopædia Britannica, Inc. Chicago.

[3] Sydney E. Everhart; Joseph S. Ely; Harold W. Keller (2009). "Evaluation of tree canopy epiphytes and bark characteristics associated with the presence of corticolous myxomycetes" (PDF). Botany. 87: 509–517. doi:10.1139/b09-027. Arhivirano s originala (PDF), 26. 9. 2013. Pristupljeno 1. 11. 2016.

[4] Hogan, C Michael, 2010. Fern. Encyclopedia of Earth. National council for Science and the Environment. Washington, DC

[5] Schuettpelz, Eric (2007), The evolution and diversification of epiphytic ferns (PDF), Duke University PhD thesis, arhivirano s originala (PDF), 20. 6. 2010, pristupljeno 1. 11. 2016

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]