Gazimestan

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Spomenik na Gazimestanu.
Posjetioci iz Beograda obilaze Gazimestan 2014.

Gazimestan je uzvišenje na sjeveroistoku Prištine (626 m), pet kilometara od grada, kraj magistrale za Kosovsku Mitrovicu. Na njemu je vođena Kosovska bitka 28. juna 1389. godine.

Na uzvisini je Spomenik kosovskim junacima, koji je podigla Narodna Republika Srbija 1953. godine. Nedaleko, kilometar prema selu Lazarevu se nalazi Muratovo turbe (grob ubijenog sultana Murata), a na jugu, na 500 m, Barjaktarevo turbe.[1]

1989. godine je postavljena i ploča od bijelog mermera (gdje je nekad i bio Mramorni stub) na kojoj je ispisan natpis despota Stefana Lazarevića. Na Gazimestanu je, na Vidovdan, 1989. godine održana proslava 600. godišnjice Kosovske bitke kojoj je prisustvovalo oko milion ljudi[nedostaje referenca]. Neki historičari i bivši jugoslovenski političari smatraju da je tada Slobodan Milošević u svom govoru[2] najavio raspad SFR Jugoslavije[nedostaje referenca].

Kompleks Gazimestana sa spomenicima i božurima je bio pod zaštitom države do 1999. godine. Sada ga čuvaju međunarodne snage. U blizini spomenika je privatna ergela konja i konjički klub koji terene Gazimestana koristi kao hipodrom.[3]

Srbi se svake godine na Vidovdan okupljaju kod Spomenika kosovskim junacima na Gazimestanu, a Srpska pravoslavna crkva održi spomen.

Reference[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]