Geostacionarna orbita

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Crystal Clear app klipper.png Ovaj članak nije uopće ili je loše kategorisan.
Za pomoć pogledajte spisak glavnih kategorija. Nakon dodavanja kategorija uklonite ovaj šablon.
Bih-usa.svg Ovaj članak nije preveden ili je djelimično preveden.
Ako smatrate da ste sposobni da ga prevedete, kliknite na link uredi i prevedite ga vodeći računa o enciklopedijskom stilu pisanja i pravopisu bosanskog jezika.
Preferences-system.svg Ovom članku je potrebna jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija.
Pogledajte kako poboljšati članak, kliknite na link uredi i doradite članak vodeći računa o standardima Wikipedije.
Geostacionarna orbita: Za posmatrača na rotirajućoj Zemlji, oba satelita izgledaju nepomična na nebu, na njihovim odgovarajućim lokacijama.

Geostacionarna orbita je specijalni slučaj geosinhrone orbite. To je kružna orbita oko planete Zemlje sa inklinacijom 0° (tijelo je iznad Zemljinog ekvatora) i pri čemu je period orbite tijela jednak sideričkom periodu rotacije planete Zemlje. Tijelo na ovakvoj orbiti za posmatrača na Zemlji će stalno imati isti položaj na nebu, tj. njegove koordinate u horizontskom koordinatnom sistemu su konstantne.

Velika poluosa geostacionarnih orbita iznosi 42.164 km (napomena da se računa od centra Zemlje).

Veliki broj vještačkih satelita, najčešće telekomunikacionih i navigacionih, se nalazi na ovakvoj orbiti.

Ovakvu orbitu je prvi predložio Herman Potočnik 1929. godine u svom delu "Der Raketenmotor". Kasnije je Artur Klark, 1945. godine, u svom delu "Extra-Terrestrial Relays" također opisao ovu vrstu putanje oko Zemlje. Ponekad se u njegovu čast ova vrsta orbita naziva Klarkova orbita.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]