Idi na sadržaj

Halid Kadrić

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Halid Kadrić
Rođenje1937 (86–87 god.)
Mala Bukovica, Doboj, Kraljevina Jugoslavija
ZanimanjeKnjiževnik
JezikBosanski jezik
NacionalnostBošnjak
Poznata djela

Halid Kadrić, (rođen 1937. u Maloj Bukovici kod Doboja), jest bosanskohercegovački književnik. Živi u Sarajevu.[1]

Književnost i jezik diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Član je Društva pisaca u BiH. Priče su mu prevođene na francuski, turski, albanski, makedonski, bugarski i engleski jezik.

Bibliografija

[uredi | uredi izvor]
  • Izgubljeno djetinjstvo, roman, 1969.
  • Sjećanja, priče, 1975.
  • Ferije, roman, Svjetlost, 1979.[2]
  • Od zvona do zvona, priče, 1985.
  • Zelene jabuke, roman, 1986.
  • Žari tijela, priče, 1989.
  • Nemirne priče (s D. Jeknićem), 1990.
  • Ptice nevještih krila, priče, 1996.
  • Skriveni smješak, igrokazi, 1996.
  • Igre riječima, slikovnica, 1997.
  • Priče s pozornice, jednočinke, 1997.
  • Raspršeno jato, priče, 1998.
  • Mračni prolaz, roman, 1998.
  • Drugi ljudi, roman, 1999.
  • Nura, drama, 1999.
  • Idi pa vidi, pjesmice 2009
  • Dugo svitanje, najobimniji roman bošnjačke književnosti, 2010.
  • Kobno raspušće: užarena zemlja, historijski roman, Bosanska riječ, 2015.[3]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ "Halid Kadrić – Bošnjačko društvo pisaca". Pristupljeno 2024-06-24.
  2. ^ Kadrić, Halid (2000). Ferije. Svjetlost. ISBN 978-9958-10-178-6.
  3. ^ Kadrić, Halid (2015). Kobno raspuće: Užarena zemlja. Bosanska riječ.



Nedovršeni članak Halid Kadrić koji govori o bosanskohercegovačkim biografijama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.