Idi na sadržaj

Halleyjeva kometa

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
1P/Halley
Otkriće
Datum otkrivanja1758..
Karakteristike orbite A
Epoha14. decembar 2013. (JD 2456640.5)
Afel35,082 AJ
Perihel0,585 AJ
Velika poluosa17,834 AJ
Ekscentričnost0,967
Orbitalni period75 g
Halleyjeva kometa 8 marta 1986
"Moram vas zamoliti da mi pribavite podatke gospodina Flamsteeda o njegovim opažanjima o kometi iz 1682. godine, posebno u septembru, jer sam sve više uvjeren da smo tu kometu vidjeli tri puta od 1531. godine, on vam to neće poreći, iako znam da hoće meni." - Izvod iz Halleyevog pisma Newtonu o orbitama kometa (28. septembar 1695.)

Halleyjeva kometa, službene oznake 1P/Halley,[1] vjerovatno je najpoznatija kometa u historiji čovječanstva. Nazvana je tako po svom otkrivaču, Edmondu Halleyju. Sama kometa spada u grupu sjajnih kometa kratkog perioda. Kreće se retrogradno vrlo izduženom stazom, pa se približava Suncu na 0,586 astronomskih jedinica, tj. Na udaljenosti od 35,082 AJ. Poslednji put je prošao kroz perihelion 9. februara 1986. Proučavali su ga izbliza svemirskim brodovima Giotto, Sakigake, Suisei i Vega. Slika s Giotta prikazuje izduženo jezgro dimenzija 7.2 km × 7.2 km × 15.3 km. Mlazovi isparene materije (led i prašina) u obliku gejzira izbili su iz vrlo tamnog tla na sunčanoj površini jezgre. Sljedeći prolaz očekuje se 2061. godine.

A large, black, rock-like structure is visible amid an onrushing cloud of dust. A stream of brilliant white arcs up from the left.
Jezgro Halejeve komete, snimljeno sondom Giotto 14. Mart 1986. Može se uočiti tamna obojenost jezgra, kao i mlazovi prašine i gasa koji izbijaju sa njegove površine.

Prvi zapisi o njoj sežu od 240. godine p. n. e., kad su je vidjeli u Kini i optužili za smrt carice. Otada nije nijednom "posjetila" Zemlju, a da to nije negdje u svijetu zabilježeno. Babilonci su je vidjeli 164. i 87. p. n. e. Rimljani su 12. p. n. e. vjerovali da ona simbolizira smrt vojnika i državnika Marka Vipsanija Agripe. 295. godine Kinezi su shvatili da je kometa što su je vidjeli na istoku (kako se primiče Suncu) identična onoj koju su vidjeli kasnije istog mjeseca na zapadu (kako se udaljava od Sunca). 451. njoj je pripisana rimska pobjeda nad hunskim vođom Atilom, a 684. optužili su je za kugu. Ta se kometa Zemlji najviše približila 837, kad joj se rep protegao preko polovine neba. 1066. u Engleskoj se normansko osvajanje i smrt kralja Harolda II u bici kod Hastingsa pripisivalo njenom utjecaju.

Rani opisi Halleyeve komete
S lijeva na desno, od vrha prema dnu:
1. Izvještaj kineskih astronoma o Halejevoj kometi 240. godine prije nove ere (Shijija);
2. Posmatranje Halejeve komete, zabilježeno klinastim pismom|klinastim pismom]] na glinenoj pločici između 22. i 28. septembra 164. godine prije nove ere, Babilon, Irak;
3. Mogući zapis o pojavljivanju Halejeve komete 66. godine nove ere u Talmudu (r. Horayot 10a);
4. Spominjanje Halejeve komete u Zuqninovim hronikama 760. godine nove ere, sa ilustracija koja uključuje relativne položaje Ovna, Marsa i Saturna na nebu;
5. Zapis iz Anala Ulstera za 912. godinu nove ere, koji završava sa Cometis apparuit ("pojavila se kometa").

Datumi prolaska

[uredi | uredi izvor]

Ova kometa najbliža je Suncu, i uočavana je sljedećih datuma (obično se može vidjeti prostim okom):

Jamajčanski polimat Francis Williams (portret pripisan Williamu Williamsu, c. 1760 ). Jedina savremena ilustracija astronoma koji detektuje povratak komete.

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ↑ "1P/Halley - NASA Science" (jezik: engleski). 29. 11. 2017. Pristupljeno 18. 3. 2026.
  2. ↑ Olson, Roberta J. M. (1. 5. 1979). "Giotto's Portrait of Halley's Comet". Scientific American (jezik: engleski). doi:10.1038/scientificamerican0579-160. Pristupljeno 18. 3. 2026.
  3. ↑ "Ocala Star-Banner - Google News Archive Search". news.google.com. Pristupljeno 18. 3. 2026.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Halleyjeva_kometa&oldid=3931919"