Idi na sadržaj

Halleyjeva kometa

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
1P/Halley
Otkriće
Datum otkrivanja1758..
Karakteristike orbite A
Epoha14. decembar 2013. (JD 2456640.5)
Afel35,082 AJ
Perihel0,585 AJ
Velika poluosa17,834 AJ
Ekscentričnost0,967
Orbitalni period75 g
Halleyjeva kometa 8 marta 1986

Halleyjeva kometa, službene oznake 1P/Halley, vjerovatno je najpoznatija kometa u historiji čovječanstva. Nazvana je tako po svom otkrivaču, Edmondu Halleyju. Sama kometa spada u grupu sjajnih kometa kratkog perioda. Kreće se retrogradno vrlo izduženom stazom, pa se približava Suncu na 0,586 astronomskih jedinica, tj. Na udaljenosti od 35,082 AJ. Poslednji put je prošao kroz perihelion 9. februara 1986. Proučavali su ga izbliza svemirskim brodovima Giotto, Sakigake, Suisei i Vega. Slika s Giotta prikazuje izduženo jezgro dimenzija 7.2 km × 7.2 km × 15.3 km. Mlazovi isparene materije (led i prašina) u obliku gejzira izbili su iz vrlo tamnog tla na sunčanoj površini jezgre. Sljedeći prolaz očekuje se 2061. godine.

Prvi zapisi o njoj sežu od 240. godine p. n. e., kad su je vidjeli u Kini i optužili za smrt carice. Otada nije nijednom "posjetila" Zemlju, a da to nije negdje u svijetu zabilježeno. Babilonci su je vidjeli 164. i 87. p. n. e. Rimljani su 12. p. n. e. vjerovali da ona simbolizira smrt vojnika i državnika Marka Vipsanija Agripe. 295. godine Kinezi su shvatili da je kometa što su je vidjeli na istoku (kako se primiče Suncu) identična onoj koju su vidjeli kasnije istog mjeseca na zapadu (kako se udaljava od Sunca). 451. njoj je pripisana rimska pobjeda nad hunskim vođom Atilom, a 684. optužili su je za kugu. Ta se kometa Zemlji najviše približila 837, kad joj se rep protegao preko polovine neba. 1066. u Engleskoj se normansko osvajanje i smrt kralja Harolda II u bici kod Hastingsa pripisivalo njenom utjecaju.

Datumi prolaska

[uredi | uredi izvor]

Ova kometa najbliža je Suncu sljedećih datuma (obično se može vidjeti prostim okom):

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]