Hallstatt

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Hallstatt
tržišna općina
Centar Hallstatta
Centar Hallstatta
Službeni grb Hallstatt
Grb
Hallstatt nalazi se u Austrija
Hallstatt
Hallstatt
Lokacija u Austriji
Koordinate: 47°33′44″N 13°38′59″E / 47.56222°N 13.64972°E / 47.56222; 13.64972Koordinate: 47°33′44″N 13°38′59″E / 47.56222°N 13.64972°E / 47.56222; 13.64972
Država Austrija
PokrajinaFlag of Oberösterreich.svg Gornja Austrija
OkrugGmunden
Vlada
 • GradonačelnikAlexander Scheutz (SPÖ)
Površina
 • Ukupno59,72 km2
Nadmorska visina511 m
Stanovništvo (1. januar 2019.)[1]
 • Ukupno754
 • Gustoća12,57 /km2
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Poštanski broj4830
Pozivni broj+43 6134
Registarske oznakeGM
Veb-sajtwww.hallstatt.ooe.gv.at
Hallstatt
Svjetska baština
Gosau, Austria (25794674587).jpg
LokacijaSalzkammergut, Gornja Austrija, Austrija
Kriteriji, iv
Referenca786
Uvrštenje1996. (20. sjednica)
Ugroženostno

Hallstatt je tržišna općina u okrugu Gmunden u austrijskoj saveznoj pokrajini Gornjoj Austriji na jugozapadnoj obali Halštatskog jezera u austrijskoj regiji Salzkammergutu, uz put Salzburg-Graz. Općina je najpoznatije kao arheološko nalazište, po kojem je nazvana halštatska kultura iz perioda starijeg željeznog doba (800 - 450.) p. n. e. Broj stanovnika općine je 754 (1. januar 2019.).[1]

Historija[uredi | uredi izvor]

Ljudska aktivnost u prirodnom krajoliku Salzkammerguta započela je još u prahistotijsko doba, a nalazišta soli su se eksploatisala već u 2. milenijumu p. n. e. U Hallsttatu je od 8. vijeka p. n. e. do oko 450. p. n. e. pokopano oko 4000 pokojnika, a rudarsko je naselje imalo stalnu populaciju od oko 200 stanovnika. So je činila osnovu prosperiteta područja do sredine 20. stoljeća, prosperiteta koji se ogleda u lijepoj arhitekturi grada Hallstatza.

Godine 1864. Johann Georg Ramsauer pronašao je veliko prahistorijsko groblje u blizini drevnog rudnika. Do 1863. godine otkopao je više od 1000 grobova, pri čemu se držao znanstvenoga opreznog pristupa. Kako je to bilo vrijeme prije široke upotrebe fotografije, mjerio je i crtao svaki nalaz, pa čak i slikao akvarele u koloru kako bi ih što vjernije prikazao. Njegov je rad uvelike unaprijedio način arheoloških iskopavanja i arheologiju uopšte.

Iskopavanje soli nastavilo se u rimsko doba, a zatim je oživljeno u 14. stoljeću. Godine 1311. Hallstatt je postao trgovištem, pošto se so u obliku slanice (voda prezasićena solju), od 1595. godine, transportirala cjevovodom do Ebenseea, gdje se izdvajala so za trgovinu, što je najstariji novovjekovni cjevovod na svijetu, izgrađen od 13.000 debala.

Do konca 19. vijeka do Hallstatta se moglo doći samo čamcima ili uskom stazom. Prva cesta sagrađena je tek 1890. godine, i to uz rub jezera dizanjem u zrak mnogih stijena.

Svjetska baština[uredi | uredi izvor]

Hallstatt, zajedno s planinom Dachstein, čini kulturni krajolik Salzkammergut koji je 1997. upisan na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Evropi.[2]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b Statistik Austria - Broj stanovnika početkom godine u periodu 2002-2019 po općinama (stanje 1. januara 2019) (CSV)
  2. ^ "UNESCO: Hallstatt-Dachstein". UNESCO: svjetska baština - pristupljeno 19. 11. 2021.