Hamza-beg Biharović

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
Hamza-beg Biharović
Biografske informacije
Mjesto rođenja vjerovatno Kamengrad[1]
Datum smrti 1557.[1]
Mjesto smrti Sanski Most[1]
Nacionalnost Bošnjak[1]
Druga imena Hamza-beg, Bihar-oglu (Biharović), Biharoglu Hamza-beg, Hamza-beg Biharović, Džundi Hamza-beg[1]
Solnokski sandžak-beg
Stolnobiogradski sandžak-beg
Bosanski sandžak-beg
Namjesnikovanje 1556.[1]
Smjenjivanje 1557.[1]

Hamza-beg Biharović je bio serhatski plemić i junak, 1556. godine je posto bosanski beglerbeg i vladao po Antun Kneževiću devet mjeseci.[1]

Biografija[uredi | uredi izvor]

Hamza-beg potiće od starih krajiških junaka. Pretpostavlja se da je s krajeva oko Sanskog Mosta, čim je tu sagradio džamiju. (Muvekkit piše da je sagradio u Kamengradu džamiju, što nije tačno, zato se pretpostavlja da je rodom iz Kamengrada i zato Muvekkit pogriješio.) Dok je bio Solnokski sandžak-beg, doživio je poraz. Zbog tog poraza je došla carska naredba da se ukloni sa dužnosti i uhapsi u Budimskoj tvrđavi. Ali kada je car saznao da je Hamza-beg ranije osvojio tvrđavu Tata, da je učinio brojna slavna djela, da je 600 zarobljenika koje je zarobio u tim krajevima kod sebe odškolovao iako se još nalazio zatočen u tvrđavi, car ga postavio na novo mjesto kao sandžak-beg Bosne. Ali kada je izašao iz kule, pao je na zemlju i toga dana nije mogao nikoga da vidi. Čuvari kule su pričali da je proveo dugo vremena u kuli i da mu je vid zbog toga oslabio.[1]

Sanski Most[uredi | uredi izvor]

On je osnivao kasabu Dičevo, kako je u 16. i 17. vijeku nazivan današnji Sanski Most. (U nekim izvorima se spominju i Šehovci kao Dičevo.)[1] Poslje, sve do 1878. godine, Sanski Most se naziva Vakuf, a to ime je dobio po zavještaju Hamza-bega.[2] Podigavši prvu džamiju (današnja Hamzibegova džamija) i druge objekte čime je to mjesto steklo osnovne uvjete da dobije status kasabe. Početkom 17. vijeka ovo mjesto je zabilježeno: "mjesto Dičevo u blizini rijeke Sane. Imalo jed jednu mahalu u kojoj je postojala navedena džamija rahmetli Hamza-bega, bivšeg bosanskog sandžak-bega sa 69 muslimanskih kuća i 11 mudžereda". Umro je 1557. godine i sahranjen je vjerovatno ispred svoje džamije u Sanskom Mostu, gdje su doskora bila dva stara turbeta.[1]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b c d e f g h i j k Vedad Biščević: Bosanski namjesnici Osmanskog doba: 1463 - 1878 Connectum, Sarajevo 2006.
  2. ^ Vedad Biščević: Naseljenih mjesta Općine Sanski Most Sanski Most 2009.