Idi na sadržaj

Šehovci (Sanski Most)

Koordinate: 44°46′38″N 16°40′40″E / 44.77722°N 16.67778°E / 44.77722; 16.67778
S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Šehovci
(naselje)
Šehovci nalazi se u Bosna i Hercegovina
Šehovci
Šehovci
Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 44°46′38″N 16°40′40″E / 44.77722°N 16.67778°E / 44.77722; 16.67778
Država Bosna i Hercegovina
EntitetFederacija Bosne i Hercegovine
KantonUnsko-sanski
OpćinaSanski Most
Stanovništvo (2013)
 • Naseljeno mjesto880
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Pozivni broj(+387) 37
Matični broj141976[1]
Matični broj općine11541

Šehovci su naseljeno mjesto sjeverno od Sanskog Mosta na desnoj obali rijeke Sane u sastavu općine Sanski Most, Bosna i Hercegovina. Naselje Šehovci se sastoji od zaseoka Talići i Trožići.

Historija

[uredi | uredi izvor]

Naziv Dičevo je i bio korišten kao naziv za Sanski Most. Radinski je 1891. godine pronašao ostatke rimskog naselja i rimske željezne talionice. Na 14 m visokom zaravanku, navrh savijutka, na zemljištu koje se zove Crkvina, vidi se tipske rimske opeke, ratarov plug, kažu[ko?] da se ovuda često naiđe na temeljne zidine. Neki smatraju da je to rimsko naselje i metalurški pogon, srednjovjekovna crkva i groblje.[2]

Drugi svjetski rat

[uredi | uredi izvor]

Dana 4. januara 1943. godine je 1. Banjalučki zdrug (NDH) borio se kratko sa 5. udarnom divizijom NOVJ-a kraj Šehovca sa lahkim gubicima na obje strane. Džamija u selu je u Drugom svjetskom ratu spaljena.[3][4]

Rat u Bosni i Hercegovini

[uredi | uredi izvor]

Godine 1992. su džamija srušili pripadnici Vojske Republike Srpske.[4] Selo je bilo od početka septembra 1995. do 10. oktobra 1995. godine korišteno kao logor. U ovom logoru su bili oko 3.500 protjeranih Bošnjaka sa područja općine Sanski Most, a općina je prema popisu stanovništva iz 1991. godine imala 28.136 Bošnjaka. Ovaj logor je bio posljednji logor u toku rata na području općine Sanski Most. U ovom logoru su bili svi građani smješteni u nekoliko kuća u središtu sela i prostorijama oko kuća, kao i u baštama i voćnjacima, a tu su bili izloženi vremenskim nepogodama. Djeca, žene i starci su činili većinu logoraša. Cijelog perioda su bili izlagani fizičkim i psihičkim maltretiranjima, pljačkanjima, seksualnim zlostavljanjima i silovanjima. Novac je iznuđivan po principu prijetnjom ubijanjem i ucjene, a u tome su prednjačili pripadnici Srpske dobrovoljačke garde i drugi naoružani Srbi. Iz ovog logora i logora Kotlovnica hotela Sanus su 21. septembra 1995. godine 66[5] odraslih muškaraca, među njima Bošnjaci i Hrvati, i jedna žena, Munevera Alagić, u susjednom selu Sasina brutalno likvidirani u noćnim satima u blizini Katoličke crkve Rođenje Blažene Djevice Marije i ispred farova autobusa sa kojim su i dovezeni na stratište. Na ovom prostoru su i nakon oslobođenja pronađeni i ekshumirani leševi 65 žrtava. Kasnije su ukopane u šehidskom mezarje Poljak-Šehovci.[6] Dva svjedoka su preživjeli zločin i svjedočili o ovom masakru, ali još uvijek nije niko odgovarao. Također 21. septembra 1995. je jedan dio logoraša logora Osnovne škole Stari Majdan deportiran u ovaj logor. U organiziranim konvojima krajem septembra i početkom oktobra je većina logoraša protjerana na teritoriju pod kontrolom Armije RBiH, a 505 logoraša, koji su se uspjeli sakriti, dočekali su oslobođenje grada.[5][7]

Kultura

[uredi | uredi izvor]

Vjerski objekti i ustanove

[uredi | uredi izvor]

U Šehovcima se nalazi Šehovačka džamija, koja je sagrađena 1909. godine i Šehidsko mezarje Poljak-Šehovci za žrtve rata u Bosni i Hercegovini.

Školstvo

[uredi | uredi izvor]

Prema popisu iz 1895. godine je postojao u Šehovcima jedan mekteb.

Stanovništvo

[uredi | uredi izvor]
Sastav stanovništva – naselje Šehovci
2013.[8]1991.[9]1981.[10]1971.[11]
Osoba880 (100,0%)960 (100,0%)921 (100,0%)833 (100,0%)
Bošnjaci866 (98,41%)849 (88,44%)1771 (83,71%)1816 (97,96%)1
Hrvati7 (0,795%)2 (0,208%)2 (0,217%)1 (0,120%)
Romi2 (0,227%)59 (6,406%)
Bosanci2 (0,227%)
Ostali2 (0,227%)62 (6,458%)14 (1,520%)
Nisu se izjasnili1 (0,114%)
Srbi35 (3,646%)45 (4,886%)15 (1,801%)
Jugoslaveni12 (1,250%)30 (3,257%)1 (0,120%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Poznate ličnosti

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ "Sistematski spisak općina i naselja" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 9. 5. 2016. Pristupljeno 31. 8. 2015.
  2. ^ Vedad Biščević, Edin Biščević: "Građa za historiju Općine sanski most" Sanski Most 2009.
  3. ^ Banja Luka Brigade (1) (Croatia) – Članak. Axis History. (22. novembar 2013.)
  4. ^ a b Vedad Biščević, Edin Biščević: Naseljena mjesta Općine sanski most Sanski Most 2009.
  5. ^ a b Obilježavanje zločina u selu Sasina – Članak[mrtav link]. Radio Sana. (22. novembar 2013.)
  6. ^ Obilježena sedamnaesta godišnjica zločina u selu Sasina – Članak[mrtav link]. Radio Sana. (22. novembar 2013.)
  7. ^ Logori na području općine Sanski Most – Članak Arhivirano 25. 2. 2012. na Wayback Machine. Udruženje Logoraša Sanski Most. (22. novembar 2013.)
  8. ^ "Popis 2013 BiH - Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". www.popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 28. 4. 2020.
  9. ^ "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 14)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 25. 4. 2016.
  10. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 31. 8. 2015.
  11. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 31. 8. 2015.
  12. ^ http://database.cin.ba/baza/profil.php?profil=32 Arhivirano 14. 2. 2013. na Wayback Machine Sadik Bahtić – Članak]. Baza Podataka. (23. novembar 2013.)

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]