Šehovci (Sanski Most)
Šehovci | |
|---|---|
(naselje) | |
  Šehovci | |
 Interaktivna karta Šehovci | |
| Koordinate: 44°46′38″N 16°40′40″E / 44.77722°N 16.67778°E | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine |
| Kanton | Unsko-sanski |
| Općina | Sanski Most |
| Stanovništvo (2013) | |
| • Naseljeno mjesto | 880 |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Pozivni broj | (+387) 37 |
Šehovci su naseljeno mjesto sjeverno od Sanskog Mosta na desnoj obali rijeke Sane u sastavu općine Sanski Most, Bosna i Hercegovina. Naselje Šehovci se sastoji od zaseoka Talići i Trožići.
Historija
[uredi | uredi izvor]Naziv Dičevo je i bio korišten kao naziv za Sanski Most. Radinski je 1891. godine pronašao ostatke rimskog naselja i rimske željezne talionice. Na 14 m visokom zaravanku, navrh savijutka, na zemljištu koje se zove Crkvina, vidi se tipske rimske opeke, ratarov plug, kažu[ko?] da se ovuda često naiđe na temeljne zidine. Neki smatraju da je to rimsko naselje i metalurški pogon, srednjovjekovna crkva i groblje.[1]
Drugi svjetski rat
[uredi | uredi izvor]Dana 4. januara 1943. godine je 1. Banjalučki zdrug (NDH) borio se kratko sa 5. udarnom divizijom NOVJ-a kraj Šehovca sa lahkim gubicima na obje strane. Džamija u selu je u Drugom svjetskom ratu spaljena.[2][3]
Rat u Bosni i Hercegovini
[uredi | uredi izvor]Godine 1992. su džamija srušili pripadnici Vojske Republike Srpske.[3] Selo je bilo od početka septembra 1995. do 10. oktobra 1995. godine korišteno kao logor. U ovom logoru su bili oko 3.500 protjeranih Bošnjaka sa područja općine Sanski Most, a općina je prema popisu stanovništva iz 1991. godine imala 28.136 Bošnjaka. Ovaj logor je bio posljednji logor u toku rata na području općine Sanski Most. U ovom logoru su bili svi građani smješteni u nekoliko kuća u središtu sela i prostorijama oko kuća, kao i u baštama i voćnjacima, a tu su bili izloženi vremenskim nepogodama. Djeca, žene i starci su činili većinu logoraša. Cijelog perioda su bili izlagani fizičkim i psihičkim maltretiranjima, pljačkanjima, seksualnim zlostavljanjima i silovanjima. Novac je iznuđivan po principu prijetnjom ubijanjem i ucjene, a u tome su prednjačili pripadnici Srpske dobrovoljačke garde i drugi naoružani Srbi. Iz ovog logora i logora Kotlovnica hotela Sanus su 21. septembra 1995. godine 66[4] odraslih muškaraca, među njima Bošnjaci i Hrvati, i jedna žena, Munevera Alagić, u susjednom selu Sasina brutalno likvidirani u noćnim satima u blizini Katoličke crkve Rođenje Blažene Djevice Marije i ispred farova autobusa sa kojim su i dovezeni na stratište. Na ovom prostoru su i nakon oslobođenja pronađeni i ekshumirani leševi 65 žrtava. Kasnije su ukopane u šehidskom mezarje Poljak-Šehovci.[5] Dva svjedoka su preživjeli zločin i svjedočili o ovom masakru, ali još uvijek nije niko odgovarao. Također 21. septembra 1995. je jedan dio logoraša logora Osnovne škole Stari Majdan deportiran u ovaj logor. U organiziranim konvojima krajem septembra i početkom oktobra je većina logoraša protjerana na teritoriju pod kontrolom Armije RBiH, a 505 logoraša, koji su se uspjeli sakriti, dočekali su oslobođenje grada.[4][6]
Kultura
[uredi | uredi izvor]Vjerski objekti i ustanove
[uredi | uredi izvor]U Šehovcima se nalazi Šehovačka džamija, koja je sagrađena 1909. godine i Šehidsko mezarje Poljak-Šehovci za žrtve rata u Bosni i Hercegovini.
Školstvo
[uredi | uredi izvor]Prema popisu iz 1895. godine je postojao u Šehovcima jedan mekteb.
Stanovništvo
[uredi | uredi izvor]| Sastav stanovništva – naselje Šehovci | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[7] | 1991.[8] | 1981.[9] | 1971.[10] | ||||
| Osoba | 880 (100,0%) | 960 (100,0%) | 921 (100,0%) | 833 (100,0%) | |||
| Bošnjaci | 866 (98,41%) | 849 (88,44%)1 | 771 (83,71%)1 | 816 (97,96%)1 | |||
| Hrvati | 7 (0,795%) | 2 (0,208%) | 2 (0,217%) | 1 (0,120%) | |||
| Romi | 2 (0,227%) | – | 59 (6,406%) | – | |||
| Bosanci | 2 (0,227%) | – | – | – | |||
| Ostali | 2 (0,227%) | 62 (6,458%) | 14 (1,520%) | – | |||
| Nisu se izjasnili | 1 (0,114%) | – | – | – | |||
| Srbi | – | 35 (3,646%) | 45 (4,886%) | 15 (1,801%) | |||
| Jugoslaveni | – | 12 (1,250%) | 30 (3,257%) | 1 (0,120%) | |||
Poznate ličnosti
[uredi | uredi izvor]- Sadik Bahtić, ekonomist i političar[11]
- Amir Talić, pjesnik
Reference
[uredi | uredi izvor]- ↑ Vedad Biščević, Edin Biščević: "Građa za historiju Općine sanski most" Sanski Most 2009.
- ↑ Banja Luka Brigade (1) (Croatia) – Članak. Axis History. (22. novembar 2013.)
- 1 2 Vedad Biščević, Edin Biščević: Naseljena mjesta Općine sanski most Sanski Most 2009.
- 1 2 Obilježavanje zločina u selu Sasina – Članak[mrtav link]. Radio Sana. (22. novembar 2013.)
- ↑ Obilježena sedamnaesta godišnjica zločina u selu Sasina – Članak[mrtav link]. Radio Sana. (22. novembar 2013.)
- ↑ Logori na području općine Sanski Most – Članak Arhivirano 25. 2. 2012. na Wayback Machine. Udruženje Logoraša Sanski Most. (22. novembar 2013.)
- ↑ "Popis 2013 BiH - Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". www.popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 20. 6. 2018. Pristupljeno 28. 4. 2020.
- ↑ "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 14)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 25. 4. 2016.
- ↑ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 31. 8. 2015.
- ↑ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 31. 8. 2015.
- ↑ http://database.cin.ba/baza/profil.php?profil=32 Arhivirano 14. 2. 2013. na Wayback Machine Sadik Bahtić – Članak]. Baza Podataka. (23. novembar 2013.)
