Donji Kamengrad

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Koordinate: 44°47′N 16°34′E / 44.79°N 16.57°E / 44.79; 16.57
Donji Kamengrad
(naselje)
Musalla u Donjem Kamengradu
Musalla u Donjem Kamengradu
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Kanton Unsko-sanski
Općina Sanski Most
Koordinate 44°47′N 16°34′E / 44.79°N 16.57°E / 44.79; 16.57
Stanovništvo
 - Naselje 2.503 (2013)
Gustoća
 - Naselje 435.3 /km2 
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme
Pozivni broj (+387) 37
Matični broj 141356[1]
Matični broj općine 11541
Donji Kamengrad u Bosni i Hercegovini

Donji Kamengrad je naseljeno mjesto u sastavu općine Sanski Most, Bosna i Hercegovina.[2]

Historija[uredi | uredi izvor]

Iznad današnjeg sela Donji Kamengrad, na nadmorskoj visini 417 m, oko 9 km od Sanskog Mosta nalazi se kamengradska tvrđava.

Grad je sazidan 1346. godine, a prvi put se spominje 1374. godine u kupoprodajnom ugovoru lokalnih velikaša koji je izdao Kaptol crkve zagrebačke. Gospodari su mu bili blagajski knezovi Babonjići. Turci su ga zauzeli 1463. godine. Sačuvano je predanje da su Osmanlije opsjedale Kamengrad punih jedanaest godina i da su ga osvojili tek onda kada je sa svojom vojskom na bojište došao sultan Mehmed II Fatih. Tada je u njegovo ime podignuta Musalla.

Kada su zauzeli Kamengrad, Osmanlije su ga učinile sjedištem nahije koja je pripadala župi Sana. U gradu je bila smještena posada na čijem je čelu bio dizdar, dok je policijske poslove u podgrađu obavljao prvo subaša, a kasnije vojvoda.

Nešto kasnije, oko 1541. godine, osnovan je Kamengradski kadiluk, koji je u početku obuhvatao po prilici teritoriju koju obuhvata općina Sanski Most. Od 1565. godine pa do sredine 17. stoljeća njegova teritorija se povećavala sve do Cetingrada. Vjerovatno su ovom kadiluku oko sredine 16. stoljeća pripadale i nahije Ključ i Bjelaj. Krajem 16. stoljeća Kamengrad je bio u sandžaku Bosni, zatim do iza 1626. godine u sandžaku Bihać.

Značaj utvrde Kamengrada počeo je opadati padom Bosanske Krupe 1565. godine.

Od 1624. godine Kamengrad je postao sjedište kapetanije, u koju su spadale i varošice Stari Majdan i Vakuf (Sanski Most), nakon čega je grad nešto oživio.

Ova varošica je propala krajem 17. stoljeća, kada je sjedište kadije i kapetana prenešeno u Majdan.[3]

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Sastav stanovništva – naselje Donji Kamengrad
2013.[4]1991.[4]1981.[5]1971.[6]
Osoba2 503 (100,0%)2 344 (100,0%)2 185 (100,0%)1 902 (100,0%)
Bošnjaci1 2 104 (89,76%)1 2 096 (95,93%)1 1 787 (93,95%)
Ostali145 (6,186%)6 (0,275%)9 (0,473%)
Srbi80 (3,413%)56 (2,563%)81 (4,259%)
Jugoslaveni14 (0,597%)24 (1,098%)6 (0,315%)
Hrvati1 (0,043%)3 (0,137%)4 (0,210%)
Crnogorci6 (0,315%)
Albanci6 (0,315%)
Slovenci3 (0,158%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Sistematski spisak općina i naselja". fzs.ba. Pristupljeno 30. 8. 2015. 
  2. ^ "Općina Sanski Most". nasbih.com. Pristupljeno 30. 8. 2015. 
  3. ^ "Historija Kamengrada". bosanskehistorije.com. Pristupljeno 11. 11. 2016. 
  4. ^ a b "Naselje Donji Kamengrad". nasbih.com. Pristupljeno 30. 8. 2015. 
  5. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.". stat.gov.rs. Pristupljeno 30. 8. 2015. 
  6. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.". stat.gov.rs. Pristupljeno 30. 8. 2015. 

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]