Idi na sadržaj

Humanitarna pomoć

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
UNICEF doprema pomoć

Humanitarna pomoć je materijal ili logistička podrška osigurana za humanitarne svrhe, u pravilu kao odgovor na humanitarne krize, uključujući prirodne nepogode i ljudski uzrokovane nesreće. Osnovni ciljevi humanitarne pomoći su:

Općenito

[uredi | uredi izvor]

Humanitarne nepogode mogu nastati, kroz katastrofe (naprimjer pandemiju), prirodne nepogode kao što su bile Poplave u BiH 2014 ili cunami 26. decembra 2004 u jugoistočnoj Aziji, oružane sukobe, primjeri su ratovi u Ugandi i Bosni i Hercegovini, ali i kroz političke promjene (primjer ljudi iz čamaca iz južnog Vijetnama). Osnovni princip većine humanitarnih organizacija je neutralnost. Tako se u pravilu humanitarne akcije fokusiraju na kratko do srednjoročno otklanjanje patnji pogođenog stanovništva, na takav način što prave statistička posmatranja tj. sliku stvarnog stanja, pružanja prve pomoći u hrani i materijalnim sredstvima, medicinskoj prvoj pomoći, obezbjeđenju pitke vode, podizanjem šatora za prijem ugroženih, obeskućenih ili protjeranih lica i sl. Za humanitarne akcije i uopće djelovanje civilnih humanitarnih organizacija na područjima nepogoda je potrebna dozvola zemlje domačina. Humanitarna pomoć se uglavnom sprovodi u zemljama u razvoju, mada i Evropa zna biti polje ovog djelovanja: bosanskohercegovački rat ili Kosovo.

Međunarodne organizacije

[uredi | uredi izvor]

Ujedinjene nacije UN pokušavaju sa podorganizacijama kao što su Visoki komesarijat za izbjeglice, da nastojanja humanitarnih organizacija koordinira i dijelom finansira. Evropska unija EU to radi putem evropskog ureda za humanitarnu pomoć . Američka vlada 1961. pomaže putem USAID,

Spisak međunarodnih organizacija

[uredi | uredi izvor]

Nacionalne organizacije

[uredi | uredi izvor]

Bosna i Hercegovina

[uredi | uredi izvor]

Humanitarne organizacije Bosne i Hercegovine su širokog spektra djelovanja, od brige za djecu bez roditelja, narodnih kuhinja u kojima se hrane socijalno ugroženi sloj stanovništva do brige o žrtvama proteklog rata.

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Literatura

[uredi | uredi izvor]

Njemački jezik

[uredi | uredi izvor]
  • Thomas Henzschel: Internationale humanitäre Hilfe - Bestimmungsfaktoren eines Politikfeldes unter besonderer Berücksichtigung der Bundesrepublik Deutschland. Books on Demand, Norderstedt 2006, ISBN 978-3-8334-5061-7.
  • Linda Polman: Die Mitleidsindustrie. Hinter den Kulissen internationaler Hilfsorganisationen. Campus-Verlag, Frankfurt/M. 2010, ISBN 978-3-593-39233-2.
  • Michaela Schneider-Enk: Der völkerrechtliche Schutz humanitärer Helfer in bewaffneten Konflikten. Die Sicherheit des Hilfspersonals und die ,neuen' Konflikte. Kovač, Hamburg 2008, ISBN 978-3-8300-3561-9.

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 7. 8. 2016. Pristupljeno 9. 9. 2013.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  2. ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 6. 2. 2016. Pristupljeno 9. 9. 2013.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  3. ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 2. 4. 2015. Pristupljeno 9. 9. 2013.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  4. ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 2. 10. 2013. Pristupljeno 9. 9. 2013.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  5. ^ http://www.muslimaidbih.org/
  6. ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 22. 2. 2018. Pristupljeno 9. 9. 2013.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  7. ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 18. 8. 2014. Pristupljeno 9. 9. 2013.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  8. ^ http://www.shl.ba/
  9. ^ http://www.help.org.ba/

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]