Indeks zabranjenih knjiga
Izgled

Indeks zabranjenih knjiga (latinski: Index librorum prohibitorum[1] – Popis zabranjenih knjiga) prvi put je izdao papa Pavle IV (1559). To se desilo početkom protivreformacije i na udaru su bile prije svega knjige protestantskih pisaca. Kasnije je Indeks obuhvatio sve veći broj heretičkih knjiga i slobodoumnih djela. Njihovo čitanje bilo je zabranjeno katoličkim vjernicima. Na Indeks zabranjenih knjiga dospjela su i djela Kopernika, Keplera, francuskih enciklopedista, liberalnih političara i drugih.
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ↑ Britannica Editors. ""Index Librorum Prohibitorum"". Encyclopedia Britannica.
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]- . Encyclopædia Britannica. 14 (11. izd.). 1911.
- Faksimil indeksa iz 1559. Arhivirano 10. 2. 2010. na Wayback Machine
- Spisak poznatih autora u indeksu
- "Indeks zabranjenih knjiga", Katolička enciklopedija (tom VII, 1910.): "Prvi rimski Indeks zabranjenih knjiga (Index librorum prohibitorum), objavljen 1559. godine pod Pavlom IV, bio je vrlo strog, te je stoga ublažen pod tim papom dekretom Svetog Oficija od 14. juna iste godine. Tek je 1909. godine ovo Moderatio Indicis librorum prohibitorum (Ublažavanje Indeksa zabranjenih knjiga) ponovo otkriveno u Codex Vaticanus lat. 3958, fol. 74 i prvi put objavljeno. *Deset "tridentinskih" pravila o cenzuri knjiga (engleski)
- Papinska konstitucija Sollicita ac provida koja reguliše rad Kongregacija Svetog Oficija i Indeksa (latinski) Arhivirano 28. 1. 2020. na Wayback Machine
- Vatikan otkriva tajne Indeksa zabranjenih knjiga, 22. decembra 2005.
- Tajne iza zabranjenih knjiga – Amerika, 7. februar 2005
- Indeks zabranjenih knjiga, po nalogu sadašnjeg pape, Grgura XVI, 1835. godine; kao najnoviji primjer književne politike Rimske crkve, Joseph Mendham, London: Duncan i Malcolm, 1840. Također na archive.org.
- Rimski indeks zabranjenih knjiga: Ukratko objašnjeno za katoličke ljubitelje knjiga i studente na Project Gutenberg (Historija i komentar indeksa iz 1909.)