Idi na sadržaj

Interstellar Mapping and Acceleration Probe

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Interstellar Mapping and Acceleration Probe

Interstellar Mapping and Acceleration Probe (IMAP) je heliofizička misija koja će istovremeno istraživati dvije važne i povezane naučne teme u heliosferi: ubrzanje energetskih čestica i interakciju solarnog vjetra s lokalnom međuzvjezdanom materijom. Ove naučne teme su povezane jer čestice ubrzane u unutrašnjoj heliosferi igraju ključnu ulogu u vanjskoj heliosferskoj interakciji. U 2018. godini, NASA je odabrala tim koji je predvodio David J. McComas sa Univerziteta Princeton za implementaciju misije, čije je lansiranje trenutno planirano u februaru 2025.[1][2] IMAP će biti satelit sa stabilnim okretanjem za praćenje Sunca u orbiti oko SuncaZemlje L1 Lagrange tačke sa naučnim teretom od deset instrumenata. IMAP će također kontinuirano emitovati podatke na licu mjesta u realnom vremenu koji se mogu koristiti za predviđanje vremena u svemiru.

To je peta misija odabrana u programu Solar Terrestrial Probes, nakon TIMED-a, Hinode-a, STEREO i MMS-a.[2]

Energetski spektri čestica za ione i energetski neutralne atome (umetnuti) na 1 AU i odgovarajuće populacije čestica i rasponi IMAP instrumenata.

Deset instrumenata na IMAP-u se mogu grupisati u tri kategorije:

  1. detektori energetski neutralnih atoma (IMAP-Lo, IMAP-Hi i IMAP-Ultra);
  2. Detektori naelektrisanih čestica (SWAPI, SWE, CoDICE i HIT); i
  3. Ostala koordinirana mjerenja (MAG, IDEX, GLOWS).

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Fox, Karen (11. 12. 2020). "NASA Adjusts IMAP Schedule to Accommodate COVID-19 Precautions". NASA. Pristupljeno 14. 12. 2020.
  2. ^ a b "NASA Selects Mission to Study Solar Wind Boundary of Outer Solar System". NASA. 1. 6. 2018. Pristupljeno 5. 6. 2018.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]