Međuzvjezdana materija

Molekularni oblak međuzvjezdanog plina i prašine, koji se odvojio od magline Eta Carinae. Snimak teleskopa "Hubble" pokazuje isječak veličine oko sg

Međuzvjezdana (interstelarna) materija ispunjava prostor između zvijezda u nekom zvjezdanom sistemu. Ona se sastoji od međuzvjezdanog plina, koji sadrži molekule i slobodne elektrone. Pored toga moguće je pojava u obliku interstelarne prašine od čvrstih čestica s radijusom 0,01 do 1 µm. Uopćeno, plin i prašina se pojavljuju zajedno s tim da je učestalost plina veća. Učešće međuzvjezdane materije u odnosu na ukupnu procijenjenu masu Mliječnog puta iznosi oko 4,57%. Raspoređena je uglavnom na galaktičnoj ravni debljine oko 200 Pa, djelomično je prozirna. Oko 50% interstelarne materije koncentrsano je u molekularnim oblacima koji zauzimaju samo 0,1% prostora, gustina se iznosi oko 10^-4/cm³. Temperatura, koja vlada u molekularnim oblacima, iznosi oko 19,5 K dok prosječni prečnik oko 100 sg. Zastupljen je pretežno vodik u obliku molekula H₂, dok su ostali elementi pojavljuju u veoma kompleksnijim hemijskim spojevima. Dosta je prisutan i ugljik-monoksid. Budući da molekule zrače elektromagnetne talase u spektru radiotalasa moguće ih je lako zapaziti. Kod difuznih (prozirnih) oblaka koji zauzimaju oko 2% prostora vodik je zastupljen u obliku atoma zbog čega se područja nazivaju i HI Njihova gustina iznosi 10–1000 atoma cm³, a temperatura se kreće oko 80 K. Prisustvo plina može se najlakše ustanoviti na osnovu apsorpcijskih linija talasne dužine 21 cm. Budući da prašina apsorbira elektromagnetno zračenje, moguće je djelimično pomračenje zvijezde uz prividnu promjenu boje. Ukoliko zvijezda zrači vidljivu svjetlost plave boje ona će, nakon što prođe kroz prašinu, biti uočena kao crvena.

Vanjski linkovi

• Video "Chemistry of Interstellar Space", William Klemperer, Univerzitet Harvard. (en)
• Međuzvjezdana materija: internetski tutorijal (en)