Svemirski teleskop Hubble

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Svemirski teleskop Hubble

Svemirski teleskop Hubble (HST) je projekt nastao saradnjom NASA-e i Evropske svemirske agencije. Teleskop se nalazi u orbiti oko Zemlje i snima 5 puta kvalitetnije slike svemirskih tijela i pojava, kao i mnoštvo naučnih informacija. Posmatranja se mogu izvoditi u vidljivom, infracrvenom i ultraljubičastom dijelu spektra. Hubble je na mnoge načine izmjenio našu predodžbu o svemiru – donio je revoluciju u modernu astronomiju i to ne samo kao vrlo dobar instrument, već i kao stalan poticaj novim istraživanjima.

Položaj[uredi | uredi izvor]

Smješten je na 600 km visine uz pomoć Space Shuttlea. Zemlju obilazi pod nagibom od 28,5 stepeni a obiđe je za prosječno 96 minuta.

Troškovi misije[uredi | uredi izvor]

Jedna je od najskupljih svemirskih misija, troškovi iznose oko 6,5 milijardi dolara, 15% plaća ESA ostalo NASA koja je i zadužena za pogon.[1]

Historija[uredi | uredi izvor]

Slika prije popravke (lijevo) i poslije popravke (desno).

Slanje teleskopa u orbitu je bila zamišljeno puno prije lansiranja Hubbleovog teleskopa u svemir. Pa ipak, nauka i tehnologija su napredovali toliko da su ljudi mogli poslati teleskop u orbitu. Gradnja je započela 1977. godine a odlučeno je da se teleskop nazove po Edwinu Hubbleu. Telekop je završen 1985., a nakon odgode zbog katastrofe Challengera 1986., teleskop je lansiran 1990. godine.

Uskoro, nakon prvih snimaka, bilo je jasno da s Hubbleom nije nešto u redu. Slike su bile mutne i nisu se mogle fokusirati. One su mogle doduše pomoću kompjutera biti korigovane, ali time se ne bi postigao planirani kvalitet i oštrina snimaka. Sa slijedećim letom shutllea , tri godine (1993.)[2] kasnije greška je popravljena pomoću korigujuće optike. Zatim slike koje su uslijedile bile su bolje od i kojih do tada.[3]

Uslijedile su još misije servisiranja SM2 u 1997. godini, instalirani su novi instrumenti. SM3 u 1999. godini donijela je novi žiroskope, nakon što je jedan od četiri postojeća zakazao. 2002. ugrađuju se nove solarne ćelije. 2005. NASA najavljuje kraj finansiranja ali 2006. se situacija mijenja i odlučuje se dodatnim komponentama (akumulatori, žiroskopi) produžiti rok trajanja za 5 godina. To je i zadnja servisna misija. [2]

Karakteristike[uredi | uredi izvor]

Hubbleov svemirski teleskop je postavljen u kružnu orbitu oko Zemlje (za jedan krug treba mu prosječno 96 minuta) na visini od 600 km. Srce teleskopa čini 2,4 metarsko ogledalo. Težak je 14 tona a veličine kao manji autobus. [1] Energiju dobija iz solarnih ploča dimenzija 2,6 x 7,1 metara koje mu daju energiju koja mu je potrebna za rad. Dio energije se sprema u 6 nikl-vodonikovih baterija koje mu daju energiju dok je u Zemljinoj sjeni.

Ima dvije antene. Jednu za primanje naredbi sa Zemlje a drugu za slanje podataka na Zemlju]].

Hubble, naravno, ima sistem za ispravljanje položaja, te precizne žiroskope koji pomažu u vrlo preciznim mjerenjima. [4] [5]

Hubble može pomoću 4 instrumenta snimati u rasponu od infracrvenog pa sve do ultraljubičastog dijela spektra. Uz jednu kameru ima dva kombinirana uređaja spektrograf kombiniran s kamerom. Lako se može popraviti u svemiru, bez potrebe vraćanja na Zemlju. Sastoji se od puno odvojenih modula koji se mogu lako zamijeniti i odvojiti.

Budućnost[uredi | uredi izvor]

Mjesečno pošaje 670 GB na Zemlju. Teleskop Hubble je u svemiru više od 25 godina, i poslao je oko 1 000.000 fotografija.[6]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b Hubble 2005: 15 Jahre Hubble Space Telescope und ein Rückblick auf die Kosmologie des 20. Jahrhundertslexikon.astronomie.info, pristupljeno 26.4.2015 (de)
  2. ^ a b Hubble ist längst Teil der Popkultur Handelsblatt objalvjeno 22.4.2015 (de)
  3. ^ Weltraum-Dino feiert Geburtstag Handelsblatt objavljeno 22. 4.2015 (de)
  4. ^ Članak na portalu HEISE (njem.)
  5. ^ Portal o astronomiji, astrofizici i astronautici (njem.)
  6. ^ Unser Auge im All Heise Technology Review, objavljeno 24.4.2015, pristupljeno 26.4.2015 (de)

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]