Svemirska opservatorija

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Svemirske opservatorije i njihove radne talasne dužine
Spitzer, Hubble i XMM-Newton: prikaz njihovih najvažnijih dijelova.

Svemirska opservatorija je instrument u svemiru, koji služi za posmatranje udaljenih planeta, galaksija i drugih svemirskih objekata.

Ova kategorija se razlikuje od drugih opservatorija lociranih u svemiru koje su usmjerene prema Zemljii, u svrhu izviđanja i drugih tipova prikupljanja informacija.

Uvod[uredi | uredi izvor]

Veliki broj teleskopa je lansiran u orbitu. Mnogi od njih su uveliko povećali naše znanje o Svemiru. Izučavanje astronomije sa zemljine površine je ograničeno zbog smetnji uzrokovanih elektromagnetnom radijacijom zemljine atmosfere. Ova činjenica čini postavljanje asktronomskih sprava u svemir više poželjnom.

Godine 1946. američki astrofizičar Lyman Spitzer je prvi dao ideju o postavljanju teleskopa u Zemljinu orbitu ili na neku drugu lokaciju u Svemiru. To je bilo deceniju prije lansiranja prvog satelita po imenu Sputnik (ruskog) u orbitu [1]. Spitzer je predložio veliki satelit koji bi kružio oko naše planete i obavljao posmatranja svemira i njegovih objekata. Nakon lobiranja za ovaj projekt tokom 1960-ih i 1970-ih godina, isti je realizovan lansiranjem prvog Svemirskog teleskopa Hubble (optičkog tipa) 20. aprila 1990. godine. Hubble je lansiran pomoću šatla Discovery [2][3].

Mnogi svemirske opservatorije su završile svoje misije, dok drugi još uvijek rade. Dosada su satelite lansirali NASA, ESA i Japanska Svemirska Agencija i Sovjetski svemirski program (kojeg je naslijedio ruski Roskosmos).

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Hubble Essentials: About Lyman Spitzer, Jr". Hubble Site.
  2. ^ "Hubble Essentials: Quick Facts". Hubble Site.
  3. ^ "The Hubble Space Telescope". Vic Stathopoulos. Arhivirano s originala, 25. 12. 2010. Pristupljeno 22. 7. 2012.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]