Henyeyeva linija

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Linije zvjezdane evolucije (plavo) kod predglavnog niza. Vertikalne linije su Hayashijeve. Teže zvijezde (0,5-3 Sunčevih masa, u horizontali, se protežu do Henyeyeve linije. Još teže, preko 3 Sunčeve mase, rađaju se direktno na Henyeyevo liniji

Henyeyeva linija je horizontalna linija u Hertzsprung-Russellovom dijagramu koja označava posljednju fazu protozvijezde.[1] Naziv potječe od američkog astrofizičara Louisa G. Henyeya (1910-1970). Linija se proteže od donjeg kraja Hayashijeve do glavnog niza. U ovom stadiju zvjezdane evolucije raste efektivna temperatura. Zvijezda razvija radijativnu ljusku gdje se energija ne prenosi konvekcijom već zračenjem. Bitna razlika između zvijezda koje se rađaju na Hayashijevoj liniji, koje su potpuno konvektivne, je prenos enegije zračenjem .[2] Sjajnost ostaje ista, dok efektivna temperatura raste. Uglavnom sve zvijezde, veće od 0.5 Sunčevih masa, koje su na Hayashijevoj prelaze u Henyeyevu liniju.[3] Dužina linije odnosno porast efektivne temperature veći je kod masivnijih zvijezda. Zvijezde se zadržavaju relativno kratko na ovoj liniji.Prije nego što dostigne glavni niz, smanjuje se sjajnost i zvijezda se širi pokretanjem nuklearne fuzije.[4]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Henyey linie". Spektrum der Wissenschaft (jezik: njemački). Pristupljeno 1. 10. 2016.
  2. ^ "Henyey track". Oxford Reference (jezik: engleski). Pristupljeno 1. 10. 2016.
  3. ^ Kiehlmann, Sebastian. "Sternenentstehung" (jezik: njemački). Universität Göttingen. Arhivirano s originala, 23. 12. 2015. Pristupljeno 1. 10. 2016.
  4. ^ Astronomie - Planeten, Sterne, Galaxien. Mannheim: Der Brockhaus. 2006. str. 163. ISBN 3-7653-1231-2. Provjerite vrijednost datuma u parametru: |date= (pomoć)

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]