Metalicitet

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Globularni klaster M80. Zvijezde u globularnim klasterima su uglavnom starije, metalima siromašne članice Populacije II.

U astronomiji i fizikalnoj kosmologiji, metalicitet ili Z, je proporcija materije koja sačinjava hemijske elemente zvijezda ili drugih astronomskih objekata, isključujujući njihov vodik (X) i helij (Y).[1][2] Većina fizičke materije u svemiru je u obliku  vodika i helija, tako da astronomi povoljno koriste krovni pojam "metali" kada ukazuju na sve ostale elemente.[3] Na primjer, zvijezde ili maglice koje su relativno bogate ugljikom, dušikom, kisikom, i neonom će biti "bogate metalom" u astrofizičkim pojmovima, čak iako su ovi elementi nemetali u hemiji. Ovaj izraz se ne treba miješati sa uobičajenom definicijom čvrstih metala.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ D. Kunth; G. Östlin (2000). "The Most Metal-poor Galaxies". 10 (1). The Astronomy and Astrophysics Review. Pristupljeno 3. 2. 2015. Nepoznati parametar |last-author-amp= zanemaren (prijedlog zamjene: |name-list-style=) (pomoć); journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  2. ^ W. Sutherland (26. 3. 2013). "The Galaxy. Chapter 4. Galactic Chemical Evolution" (PDF). Arhivirano s originala (PDF), 26. 1. 2020. Pristupljeno 13. 1. 2015.
  3. ^ John C. Martin. "What we learn from a star's metal content". New Analysis RR Lyrae Kinematics in the Solar Neighborhood. Arhivirano s originala, 29. 6. 2016. Pristupljeno 7. 9. 2005.

Izvori[uredi | uredi izvor]