Predglavni niz

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu

Predglavni niz je faza zvjezdane evolucije kod koje zvijezda nastaje neposredno iz interstelarnog oblaka. Zvijezda nije u ravnoteži te se može kretati u Hertzsprung-Rusellovom dijagramu (HRD) na desno ili lijevo. Energiju crpi putem kontrakcije pod utjecajem gravitacije. Tek kada se približi u HRD glavnom nizu pokreće se nuklearna fuzija.[1] Konkretno radi se o mladim zvijezdama koje još nisu dostigle glavni niz. Pojam mlade zvijezde obično se odnosi na predglavni niz.

Otkriće[uredi | uredi izvor]

U periodu 1960.-1970. kartografisani su interstelarni oblaci. Kuširo Hajaši (1920-2010) je kao prvi predstavio 1961. teoriju o predglavnom nizu. Frank Šu 1977. je postavio teorijo kolapsa materije u interstelarnim oblacima.[2]

Osobine[uredi | uredi izvor]

Pod utjecajem gravitacije protozvijezde doživljavaju kolaps zračeći svjetlost. Rast temperature T ovisi o masi m i gustini koja se izražava: T = M2/3 / ῥ 1/3 [3] Površina je uglavnom hladna.[4] Sjaj se mijenja, i ovisno o starosti protozvijezde, pulsira određenom periodom.[5] Nuklerna fuzija se u ovom stadiju evolucije ne odvija, veoma je izražen Sunčev vjetar. Postoji akrecioni omotač, okružen interstelarnom materijom. Neki predstavnici ove vrste imaju brzu rotaciju i jako magnetno polje.[6]

Podjela[uredi | uredi izvor]

Poznate su vrste: T Tauri, FU Orionis, OB zvijezde.[6]

T Tauri[uredi | uredi izvor]

Umjetnička adaptacija T Tauri zvijezde s akrecionim diskom

Prvo otkriće napravio je 1852. John Russel Hind. T Tauri zvijezda ima oko 0,5 - 3 masa Sunca. [7] T Tauri odlikuju emisijske linije kalcija kao i vodika. Uglavnom obuhvataju spektralne klase od A do M.[6] Jaki solarni vjetrovi dostižu brzinu 500.000 km/h izbacuju oko 10-8 masa Sunca godišnje.[8]

FU Orionis[uredi | uredi izvor]

FU Orionis imaju izrazitu crvenu boju, kao i obične absorpcione linije.

OB zvijezde[uredi | uredi izvor]

OB zvijezde imaju visoku masu i veoma brzo evoluiraju.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Vorhauptreihenstern". Das online-Lexikon der Astronomie (jezik: njemački). astronomie.info. Pristupljeno 26. 4. 2016. 
  2. ^ Morrow, Amanda (24. 10. 2006). "Pre-Main Sequence Stars Evolution". Department of Astronomy and Astrophysics (jezik: engleski). Eberly College of Science. Pristupljeno 28. 4. 2016. 
  3. ^ "Chapter 9 Early stages of evolution and the main sequence phase" (jezik: engleski). Radboud Universiteit Nijmegen. 30. 4. 2016. 
  4. ^ "Chapter 8 Early stages of evolution and the main sequence phase". Argerlander Institut für Astronomie (jezik: engleski). Pristupljeno 28. 4. 2016. 
  5. ^ Wien, U. (3. 6. 2014). "Sternbabys den Puls gefühlt". Pro Physik (jezik: njemački). Das Physikportal. Pristupljeno 26. 4. 2016. 
  6. ^ a b c "Pre-Main Sequence (PMS) Stars" (jezik: engleski). Harvard-Smithsonian Center for Astrophysics. Pristupljeno 28. 4. 2016. 
  7. ^ Stolte, Andrea (28. 11. 2012). "Pre-main sequence evolution". Argerlander Institut für Astronomie (jezik: engleski). 
  8. ^ "Star Formation" (jezik: engleski). AUSTRALIA TELESCOPE NATIONAL FACILITY. 30. 4. 2016. 

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Neil F. Comins; William J. Kaufmann III (2011). Discovering the Universe* ISBN 978-1429255202.
  • Derek Ward-Thompson; Anthony P. Whitworth (2011). An Introduction to Star Formation. Cambridge University Press ISBN 978-1107627468.
  • Stahler, S. W. and Palla, F. (2004). The Formation of Stars. Weinheim: Wiley-VCH. ISBN 3-527-40559-3.