Formiranje zvijezda

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Formiranje zvijezda je proces u kom gusta područja unutar molekularnih oblaka u međuzvjezdanom prostoru, ponekad nazvana "zvjezdani rasadnici" ili "područja nastanka zvijezda", kolapsiraju nakon čega nastaju zvijezde. Kao ogranak astronomije, istraživanje procesa nastanka zvijezda obuhvata studiranje međuzvjezdane materije i ogromnih molekularnih oblaka (GMC) kao preteče procesa nastanka zvijezda. Također, proučavaju se protozvijezde i mladi zvjezdani objekti kao njihovi neposredni proizvodi. Usko je povezano sa nastankom planeta, drugom granom astronomije. Teorija nastanka zvijezda, kao i računanje vremena nastanka jedne zvijezde, mora također voditi računa o statistici binarnih zvijezda i funkciji početne mase.

U junu 2015. godine, astronomi su izvijestili o dokazu za postojanje populacije III zvijezde u Cosmos Redshift 7, galaksiji čija vrijednost crvenog pomaka pokazuje z = 6.60. Takve zvijezde su vjerovatno postojale u ranoj fazi univerzuma (to jeste, kod visokog crvenog pomaka) i moguće je da su već tada počele proizvodnju hemijskih elemenata težih od vodika koji su potrebni za kasniji nastanak i razvoj planeta i života kakvog poznajemo.[1][2]

Zvjezdani rasadnici[uredi | uredi izvor]

Snimak Hubble teleskopomː tzv.  Stubova kreacije, gdje se zvijezde formiraju u Maglini orla.

Također pogledati[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Sobral, David; Matthee, Jorryt; Darvish, Behnam; Schaerer, Daniel; Mobasher, Bahram; Röttgering, Huub J. A.; Santos, Sérgio; Hemmati, Shoubaneh (4. 6. 2015). "Evidence For POPIII-Like Stellar Populations In The Most Luminous LYMAN-α Emitters At The Epoch Of Re-Ionisation: Spectroscopic Confirmation" (PDF). The Astrophysical Journal. Pristupljeno 17. 6. 2015.
  2. ^ Overbye, Dennis (17. 6. 2015). "Astronomers Report Finding Earliest Stars That Enriched Cosmos". New York Times. Pristupljeno 17. 6. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)