Janez Vajkard Valvasor

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Janez Vajkard Valvasor (njemački: Johann Weichard Valvasor, Freiherr zu Galleneck und Neudorff, Herr zu Wagensperg und Lichtenberg) bio je kranjski plemić, geograf, polihistor, historičar, topograf, etnograf, crtač i član Londonskog kraljevskog društva za unaprjeđenje prirodnih znanosti.

Život[uredi | uredi izvor]

Janez Vajkard Valvasor se rodio 28. maja 1641. godine na Starom trgu u Ljubljani. Njegovi roditelji su bili Ana Marija Ravbar i pokrajinski odbornik Jernej Valvasor, potomak stare plemićke porodice iz Bergama. Valvasorov otac je bio vlasnik zemljišta Gamberk i Medija u Izlakama, gdje je mladi Valvasor proveo svoje djetinjstvo zajedno sa 16 braće i sestara. Naslov barona je prema mišljenju historičara Borisa Goleca pripisao sam sebi.

Gimnaziju je završio kod Isusovaca u Ljubljani. O njegovom školovanju i bogatstvu govori i ogromna biblioteka u kojoj je imao sva tada značajna djela. Skupljao je instrumente, stari novac i razne zanimljivosti. U svojim radovima se trudio pisati objektivno, ali ga je snažno obilježila vjera u vraga i vještice. Svoje znanje je popunjavao putujući po inostranstvu (Njemačka, Sjeverna Afrika, Francuska, Švicarska) i u vojnim službama pa je 1663. i 1664. godine sudjelovao u ratovima protiv Osmanlija. Kad se 1672. godine vratio, kupio je tvrđave Bogenšperk, Črni potok i porušenu tvrđavu Lichtenberg te kuću u Ljubljani. Sve to bogatstvo je kasnije morao prodati zbog troškova. Godine 1692. je ostao bez većine svoje imovine koju je uložio u putovanja i u knjige. Iste godine kad je kupio sve svoje bogatstvo, oženio se s trinaestogodišnjom Anom Rozino Graffenweger s kojom je imao devet djece. Petero je umrlo vrlo rano, a Rozina je umrla pri porodu zadnjeg djeteta. Tri mjeseca nakon njene smrti oženio se sa Anom Maksimilo Zetschker. S njom je imao još četvero djece. Iste godine kad je bilo kršteno njegovo zadnje dijete je Valvasor umro, i to godine 1693. u 52. godini u Krškom.

Polihistor[uredi | uredi izvor]