Jefferson Davis

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Jefferson Davis
President-Jefferson-Davis.jpg
Predsjednik Konfederacije
Vrijeme na vlasti
22. 2. 1862 – 10. 5. 1865.
23. ministar rata
Vrijeme na vlasti
7. 3. 1853 – 4. 3. 1857.
Prethodnik Charles Magill Conrad
Nasljednik John B. Floyd
Senator iz Mississippija
Vrijeme na vlasti
4. 3. 1857 – 21. 1. 1861.
Prethodnik Stephen Adams
Nasljednik Adelbert Ames
Rođenje 3. jun 1808.
Fairview, okrug Christian, Kentucky, SAD
Smrt 6. decembar 1889 (81. god)
New Orleans, Louisiana, SAD
Puno ime Jefferson Finis Davis
Nacionalnost Amerikanac
Politička stranka Demokratska stranka
Supruga
Djeca 6
Obrazovanje Univerzitet u Transylvaniji i Vojna akademija "West Point"
Vjera Pripadnik episkopalne crkve
Potpis Jefferson Davis Signature.svg

Jefferson Finis Davis (3. jun 1808 – 6. decembar 1889) bio je američki političar, senator iz Mississippija, 23. ministar rata i predsjednik Konfederacije u vrijeme Američkog građanskog rata. Lično je bio zadužen za ratne planove Konfederacije, ali nije uspio pronaći strategiju za poraz mnogoljudnije i industrijalizirane Unije. Nije bio uspješan u diplomatiji budući da nijedna država nije priznala Konfederaciju. Kolaps konfederativne ekonomije prisilio je njegovu vladu da štampa sve više novčanica da bi se mogli pokriti troškovi rata što je dovelo do nezaustavljive inflacije i devalvacije konfederativnog dolara.

Rođen je u Kentuckyju u osrednje imućnoj porodici farmera, a odrastao je na velikim plantažama pamuka u Mississippiju i Louisiani. Njegov stariji brat Joseph Davis, koji je ujedno posjedovao spomenute plantaže, pobrinuo se da mu brat bude primljen u Vojnu akademiju "West Point". Nakon što je diplomirao, 6 godina je služio u vojsci. Borio se u Američko-meksičkom ratu (1846–1848) kao pukovnik dobrovoljaca iz Mississippija. Od 1853. do 1857. bio je ministar rata SAD-a (imenovao ga je američki predsjednik Franklin Pierce). Prije rata je bio plantažer u Mississippiju i imao je više od 100 robova. Nakon završetka rata, nastavio je ponosno braniti robovlasništvo za koje su se on i ostatak Konfederacije borili.[1] Iako se protivio odcjepljenju Juga 1858,[2] smatrao je da su sve savezne države suverene i da imaju neosporivo pravo da se odcijepe od Unije.

Davisova prva supruga Sarah Knox Taylor umrla je od malarije nakon svega tri mjeseca braka.[3] Ponovo se oženio u 36. godini 18-ogodišnjakinjom Varinom Howell iz Natcheza u Mississippiju. Howell se školovala u Philadelphiji i imala je rodbinu na Sjeveru. Imali su šestero djece – 2 kćerke i 4 sina. Nadživjele su ga kćerke od kojih se samo jedna udala.

Mnogi historičari slabost Konfederacije pripisuju njegovom lošem rukovodstvu.[4] Pod "lošim rukovodstvom" najčešće se ubrajaju sljedeće stvari: previše je bio posvećen detaljima, nije bio naročito popularan među stanovništvom, često se svađao s moćnim guvernerima i generalima, favorizirao je stare prijatelje, nije se uspio slagati s ljudima različitih mišljenja, zanemarivao je građanska pitanja fokusirajući se isključivo na vojna i protivio se javnom mišljenju.[5][6] Historičari se slažu da je bio znatno manje učinkovit od vođe Unije Abrahama Lincolna. Godine 1865. uhvaćen je u bijegu iz Richmonda i optužen zbog veleizdaje. Međutim, do suđenja nikad nije došlo pa je nakon 2 godine pušten. Napisao je Uspon i pad vlade Konfederacije (eng. The Rise and Fall of the Confederate Government). Krajem 1880-ih počeo je podsticati južnjake da budu odani Uniji. Bivši konfederativci počeli su cijeniti njegovu ulogu u ratu i smatrali su ga južnjačkim patriotom. Kasnije je postao junak "izgubljenog južnjačkog povoda" (eng. Lost Cause of the Confederacy) nakon Rekonstrukcije.[7]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Reconstruction and Fusion: Jefferson Davis on race and slavery in his memoirs, no lessons learned". Confederate Truths: Documents of the Confederate & Neo-Confederate Tradition from 1787 to the Present. 2013. Arhivirano s originala, 18. 2. 2013. Pristupljeno 18. 2. 2013. 
  2. ^ "The Anti-Secessionist Jefferson Davis". National Park Service. Pristupljeno 27. 7. 2015. 
  3. ^ William James Cooper (2000). Jefferson Davis, American. Alfred A. Knopf. str. 70–71. ISBN 978-0-394-56916-1. 
  4. ^ William James Cooper (2000). Jefferson Davis, American. Alfred A. Knopf. str. 3–4. ISBN 978-0-394-56916-1. 
  5. ^ Wiley, Bell I. (januar 1967). "Jefferson Davis: An Appraisal". Civil War Times Illustrated 6 (1): 4–17. 
  6. ^ Paul D. Escott (1978). After Secession: Jefferson Davis and the Failure of Confederate Nationalism. Louisiana State University Press. str. 197, 256–274. ISBN 978-0-8071-0369-2. 
  7. ^ Strawbridge, Wilm K. (decembar 2007). "A Monument Better Than Marble: Jefferson Davis and the New South". Journal of Mississippi History 69 (4): 325–347. 

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]