Kaahumanu

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Kaahumanu

Kaahumanu, formalno poznata kao Elizabeta Kaahumanu, (1768-1832), kraljica Havaja, rođena je 17. marta 1768. na havajskom ostrvu Maui od oca Keeaumokua i majke Namahane. Keeaumoku je bio kraljevski savjetnik i prijatelj Kamehamehe Prvog, kome je uređeno da se oženi sa Kaahumanu kada je imao 13 godina. Iako je imao mnogo žena, Kaahumanu će postati njegova miljenica. Ona je bila ta koja je podržala i ohrabrila svog muža u ratu za ujedinjenje Havaja.

Kraljica[uredi | uredi izvor]

Nakon smrti Kamehamehe 5. maja 1819., Kaahumanu je prema kraljevoj želji podijelila vlast na Havajima sa svojim sinom Liholihoom, koji je uzeo ime Kamehameha Drugi. Skupština se složila i postavila je za premijera. Njena moć je rasla do pozicije kraljice - regenta, sa kojom je vladala za vrijeme Kamehamehe Drugog i potonjeg Kamehamehe Trećeg.

Prva havajska feministkinja[uredi | uredi izvor]

Kaahumanu je bila ispred svog vremena boreći se za prava havajskih žena starosjedilaca. Otklonila je tabue koji su forsirali havajske žene. Izborila se, u zajedništvu sa Keopuolani, kraljicom Kamehamehe Drugog, da jede za istim stolom kao i mladi kralj, čime je razbila pravila starog društva.

Kaumualii od Kauaia[uredi | uredi izvor]

Kada joj je muž umro, Kaahumanu se uplašila da će ostrvo Kauai, koje Kamehameha nikada nije silom osvojio, prekinuti svoj odnos sa kraljevinom. 9. oktobra 1821. Kaahumanu je kidnapovala guvernera ostrva Kauai i vjenčala se s njim na silu.

Pokrštavanje[uredi | uredi izvor]

Aprila 1824, Kaahumanu je zvanično objavila svoje pristupanje protestantskom kršćanstvu i pozvala svoje podanike da se krste. Iste godine predstavila je Havajima prvi havajski poredak zasnovan na kršćanskoj etici i vrijednostima. Kaahumanu je krštena 5. decembra 1825. na mjestu gde je danas crkva Kavaiahao.

Misionari su ubijedili Kaahumanu da Katolička crkva treba da bude protjerana sa ostrva. 7. jula 1827. Kaahumanu je naredila prvim katoličkim misionarima da napuste ostrvo. 1830. godine Kaahumanu je potpisala zakon koji je zabranio katoličko učenje i zaprijetio deportacijom svakome ko bi se oglušio o zakon.

Ustanovljavanje relacija sa SAD[uredi | uredi izvor]

Kaahumanu je prva pregovarala između Kraljevstva Havaji i Sjedinjenih Država sa predsjednikom Johnom Quincy Adamsom 1826. Pregovori su uspostavili odgovornost starosjedilaca Havaja koji su dugovali američkim trgovcima. Dug je plaćen sandalovinom vrijednom 150.000 američkih dolara. Isti dokument je bio i sporazum o slobodnoj trgovini, osiguravajući Amerikancima pravo da uplove u sve luke Havaja za potrebe trgovine. Amerikancima je zagarantovano i pravo da tuže havajskim sudovima i da budu zashtićeni prema havajskim zakonima.

Kraj vladavine[uredi | uredi izvor]

1827. Kaahumanu se razbolila i njeno zdravlje se pogoršavalo. Umrla je 5. juna 1832. U njenu čast misionari su odštampali novu kopiju Novog zavjeta na havajskom jeziku. Opelo je održano u Kavaiahao crkvi, koju je proglasila Vestminsterskom opatijom Havaja. Sahranjena je na posjedu palate Jolani, ali je kasnije premeštena u Kraljevski mauzolej Havaja.

Drugi članci[uredi | uredi izvor]

Na engleskom jeziku: