Khalil Gibran

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Kahlil Gibran
Kahlil Gibran 1913.jpg
Khalil Gibran
Rođenje (1883-01-06) 6. januar 1883.
Bsharri, Liban
Smrt 10. april 1931(1931-04-10) (48 god.)
New York City, SAD

Kahlil Gibran (arapski: جبران خليل جبران, trans. Halil Džubran 6. januar 1883. - 10. april 1931.) bio je libanonsko-američki pisac, pjesnik i likovni umjetnik. Najpoznatiji je kao autor knjige Prorok koja je prvi put objavljena u SAD-u 1923. godine i od tada je postala jedna od najprodavanijih knjiga svih vremena i prevedena na više od 100 jezika. Rođen u Osmanlijskom Libanonu u Maronitskoj porodici, mladi Gibran je imigrirao sa majkom, polubratom i sestrama u Sjedinjene Države 1895. godine. Kako mu je majka radila kao krojačica, upisan je u osnovnu školu u Bostonu gdje je njegove kreativne sposobnosti brzo primijetio učitelj koji ga je predstavio Fredu Hollandu Dayu. Nakon osnovne škole, porodica je Gibrana poslala u rodnu zemlju gdje je upisao Koledž Mudrosti u Bejrutu. Vratio se u Boston 1902. godine nakon smrti najmlađe sestre, starijeg brata i majke, oslanjajući se na prihod svoje preostale sestre od njenog rada u krojačkoj radnji.

Gibranovi crteži su prvi put izloženi u Dayovom studiju u Bostonu 1904. godine, a njegova prva knjiga na arapskom jeziku objavljena je 1905. godine u Njujorku. Uz financijsku pomoć tek upoznate dobročiniteljice Mary Haskell, Gibran je studirao umjetnost u Parizu od 1908. do 1910. godine. Tamo je stupio u kontakt sa sirijskim političkim misliocima koji su promovisali pobunu u Osmanlijskom carstvu nakon Mladoturske revolucije; neki Gibranovi spisi izražavaju ideje antiklerikalizma kojeg su osmanlijske vlasti zabranile. Gibran se 1911. godine preselio u Njujork gdje je izdao svoju prvu knjigu na engleskom jeziku Luđak. Njegovo likovno djelo prikazano je u galeriji Montross 1914. godine i u galerijama M. Knoedler & Co. 1917. godine. Do smrti u 48. godini od ciroze jetre, postigao je književnu slavu na "obje strane Atlantskog okeana" kada je njegova knjiga Prorok bila prevedena na njemački i francuski jezik. Njegovo tijelo prenijeto je u njegovo rođeno selo Bašari (u današnjem Libanonu) gdje danas postoji muzej posvećen njegovim djelima.

Kako su naveli Suheil Bushrui i Joe Jenkins, Gibranov život je opisan kao "često zarobljen između Nietzscheove pobune, Blakeovog panteizma i sufijskog misticizma." Gibran je u svojim spisima raspravljao o različitim temama i istraživao različite književne forme. Salma Khadra Jayyusi nazvala ga je "jedinstvenim i najvažnijim utjecajem na arapsku poeziju i književnost tokom prve polovine dvadesetog stoljeća". Većina njegovih slika izrazila je Gibranovu ličnu viziju koju je uklapao duhovnom i mitološkom simbolikom, a likovna kritičarka Alice Raphael u slikaru je prepoznala klasičara, čiji rad duguje "više nalazima Da Vincija nego bilo kojem modernom pobunjeniku." Njegovo" veliko djelo "opisano je kao" umjetničko naslijeđe ljudima svih naroda."

Djela[uredi | uredi izvor]

  • "Prorok"
  • "Slomljena krila"
  • "Pobunjeni dusi"
  • "Glas pjesnika"
  • "Nevjeste lugova"
  • "Glas učitelja"
  • "Himna Cvijeta"

Knjige[uredi | uredi izvor]

  • "Nimfe iz dolina",New York 1906. godine
  • "Pobunjeni Dusi",New York 1908. godine
  • "Slomljena krila",Boston 1910. godine
  • "Suza i Smiješak",New York 1914. godine
  • "Luđak",New York 1918. godine
  • "Prorok,New York 1923. godine
  • "Kraljevstvo Mašte",Kairo 1927. godine
  • "Isus,sin čovječiji",New York 1928. godine
  • "Bogovi Zemlje",New York 1921. godine

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]