Sinagoga u Koprivnici
| Sinagoga u Koprivnici | |
|---|---|
  Prikazano na karti (Hrvatska) | |
| Osnovne informacije | |
| Lokacija | Koprivnica |
| Geografske koordinate | 46°09′46″N 16°49′52″E / 46.16267°N 16.83098°E |
| Religija | Judaizam |
| Obred | Sefardski |
| Država | Hrvatska |
| Arhitektonski opis | |
| Arhitektonski stil | Kombinacija neorenesanse i neoklasicizma |
| Osnivač | Jevrejska zajednica u Koprivnici |
| Dovršeno | 1875. |
Sinagoga u Koprivnici jedna je od tridesetak preostalih sinagoga promijenjene namjene u Hrvatskoj. Sazidana je 1875. u tadašnjoj Kraljevini Hrvatske i Slavonije (mađarski: Horvát-Szlavónia Királyság; njemački: Königreich Kroatien und Slawonien) koja je bila nominalno autonomna kraljevina unutar Kraljevine Ugarske u sastavu Austro-Ugarske. Tada je sinagoga pripadala Zemljama krune Svetog Stefana, odnosno mađarskom dijelu Monarhije, u kojem je poglavar doma Habsburgovaca vladao kao kralj.[1][2]
Historija[uredi | uredi izvor]
Jevrejska zajednica u Koprivnici ima dugu tradiciju. Sinagoga je sagrađena 1875.
Zgrada sinagoge očuvana je do danas, ali značajno je devastirana zbog brojnih pregradnji i promjena funkcija. U njoj su tokom 20. stoljeća bili smješteni zatvor, kasnije fabrika tekstila i skladište.
Jaka jevrejska zajednica u Podravini gotovo je nestala tokom Drugog svjetskog rata, dok malobrojna jevrejska zajednica u Koprivnici postoji i danas.
Izgled[uredi | uredi izvor]
Nova bogomolja izgrađena je u kombinaciji neorenesansnog i neoklasičnog stila. Pripada tripartitnom tipu sinagoga sa istaknutim središnjim dijelom. Središnje polje pročelja lučno je zavrđeno i ukrašeno prikazom Mojsijevog zakonika. Pročelje je izvedeno od fugovane opeke, dok je arhitektonska plastika oblikovana u rustičnom stilu.
Glavno pročelje uz srednji portal ima i zasebne bočne ulaze za žene. Iznad središnje bifore nalazio se kaligrafski natpis iz Tore, dok je vrh atike ukrašavao luhot. Pročelje je vizualno podijeljeno dvostrukim parom stubova koji simbolizuju Jahina i Boaza. U unutrašnjosti dominira aron hakodeš koji je oblikovan kao neoromaničkog kupolast ciborija.
U unutrašnjosti se nalazi samo jedna galerija za žene koju nose vitki gvozdeni stubovi, dok su na spratu postavljeni drveni stubovi većeg presjeka.
Adaptacija[uredi | uredi izvor]
Prvu adaptaciju koprivničke sinagoge izveo je arhitekt Slavko Loj 1937. Pritom je uklonjena plastika s pročelja i pročišćena je unutrašnjost.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Petrić, Hrvoje (19. 11. 2012). "Crtice iz povijesti - doseljavanje Židova" (jezik: hrvatski). Koprivnica.net. Pristupljeno 11. 7. 2013.
- ^ "Radovi na Sinagogi u Koprivnici" (jezik: hrvatski). Varaždinska Televizija. 25. 7. 2011. Arhivirano s originala, 24. 12. 2014. Pristupljeno 11. 7. 2013.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Švob, M. (1997), Židovi u Hrvatskoj: migracije i promjene u židovskoj populaciji [Juden in Kroatien: Migrationen und Veränderungen in der jüdischen Bevölkerung]. KD Miroslav Šalom Freiberger; Židovska općina: Zagreb.
- Švob, M. (1998) Naseljavanje Židova u Slavoniju: prema popisima stanovništva od 1857. do 1991. i drugim dokumentima [Die Ansiedlung der Juden in Slawonien: nach den Volkszählungsdaten 1857–1991 und anderen Dokumenten]. Institut za migracije i narodnosti: Zagreb, S. 171–208.
- Dobrovšak, LJ. (2005), Emacipacija Židova u Kraljevini Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji u 19. stoljeću [Emanzipation der Juden in Königreich Kroatien, Slawonien und Dalmatien im 19. Jahrhundert], Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Vol. 37, No. 1, S. 125–143.