Lipa (biljka)

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Za druga značenja pojma Lipa pogledajte Lipa (čvor).
Šablon:TaksokvirVodič za izradu taksokvira
Lipa
Tilia cordata, cvijet i listovi
Tilia cordata, cvijet i listovi
Sistematika
Carstvo Plantae
Divizija Magnoliophyta
Klasa Magnoliopsida
Red Malvales
Porodica Malvaceae
Rod Tilia
Linné
Vrste:
  • T. tomentosa
  • T. grandifolia
  • T. parvifolia

Lipa (lat.: Tilia) je veliko drvo čije stablo doseže visinu od 25 do 30 metara, a starost i do nekoliko stotina godina. Cvjetovi lipe su mali, zelenkastožute boje, ugodnog mirisa i grupisani u kitama. Cvjetanje traje 2 do 3 sedmice, a nekad se dogodi da prođe i za 5 do 6 dana. U Bosni i Hercegovini rastu bijela ili srebrna lipa (lat.Tilia tomentosa), velikolisna lipa (lat.Tilia grandifolia) i sitnolisna lipa (lat.Tilia parvifolia). Zahtijeva od vjetrova zaštićena zemljišta s dosta vlage ili nešto kiše u vrijeme cvjetanja.

Raste pojedinačno, ali i u šumskim zajednicama. Često se sadi kao ukrasno drvo u parkovima i drvoredima.

Cvijet je ljekoviti dio biljke koji se sabire sa pricvjetnim listovima ako su lijepe zelene boje. Beru se samo cvjetovi u vrijeme kada su se otvorili i prije nego promijenu boju. Suše se u hladu, na prozračnom mjestu. Sabrani i osušeni cvjetovi moraju zadržati svoju prirodnu boju i ugodan miris.

Historijsko značenje[uredi | uredi izvor]

U literaturi se spominje lipa kao sveto slavensko drvo pa se može zaključiti da su Slaveni prije prelaza na monoteističke vjere poštivali idolopoklonstvo šume, dakle i mislima bili povezani s lipom. Prema predanjima vršili su obrede i prinosili žrtve lipi kao idolu. Običaj idolopoklonstva lipe zadržao se i kod Slavena koji su napustili staru domovinu pa umeću ogranke lipe u krov svoje kuće ili stana, da je time sačuvaju od gromova i požara.

Narodna uzrečica kaže:
"Cvjetokitna lipo, tebe u svoj srdi,
Niti Perun žarkom strijelom ne nagrdi!"

Uobičajeno je bilo i vjerovanje da lipa čuva čovjeka od zla i uroka. U lipovim šumama Slaveni su sabirali med i vosak. Medovina ili medica bila je Slavenima omiljeno piće.

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: