Magna Carta

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Magna Karta

Magna Karta (Magna Carta, latinski "Velika Povelja" ili bukvalno "Veliki Papir") je engleska povelja iz 1215. koja je ograničila moć engleskih kraljeva, konkretno kralja Johna, poznatog kao Ivan bez zemlje, iz dinastije Plantagenet.

Magna Karta je proizašla kao rezultat neslaganja između rimskog pape i kralja Johna i njegovih barona u pogledu kraljevskih prava: Magna Karta je zahtijevala od kralja da se odrekne određenih prava i da poštuje određenu zakonsku proceduru, kao i da prihvati da kraljeva volja može biti ograničena zakonom. Iako je krenula kao problematičan mirovni dogovor neuspješnog kralja i pobunjenog plemstva u jalovom pokušaju da se izbjegne građanski rat, Magna Carta u budućim se stoljećima razvila u jedan od najvažnijih historijskih dokumenata i danas se poštuje kao temelj predstavničke vlasti i demokracije te začetak poštivanja ljudskih sloboda.

Magna Carta je napisana na latinskom na ovčijoj koži. Ima oko 3500 riječi. Četiri sačuvane kopije prepisivali su različiti pisari pa zbog tipfelera nisu potpuno iste.[1] Iako je povelja ograničila kraljevsku moć i u svoje 63 stavke pokrila mnoga pitanja, uglavnom je zastupala veleposjedničke interese. Pitanja obuhvaćena poveljom kretala su se od prava slobodnih ljudi na suđenje i pravdu, pa sve do težina i mjera, ribarskih vrša i stranih trgovaca.

Magna karta je, također, ograničila prava šerifa, čuvala slobode i privilegije okruga i gradova i načinila sporazum sa Krunom da se neće miješati u prava Crkve, niti da će bez pristanka krunskog savjeta nametati Klevetnički danak ili bilo kakav drugi porez. Poštovanje povelje osigurano je konačnim stavkama, koje su davale ovlaštenje grupi od 25 barona da se podignu na oružje protiv kralja ukoliko se on ne bude pridržavao uslova Povelje. Tri dana nakon usvajanja Magna karte Džon je potražio, a kasnije i dobio, papsku osudu ovog dokumenta, što je četiri mjeseca kasnije dovelo do prvog Rata barona. I pored toga što su Povelju srednjevjekovni i tjudorski vladari uglavnom ignorirali, smatra se da je značajno uticala na principe engleske ustavne slobode i da je bila model za ustave novih nezavisnih zemalja širom svijeta.[2] Magna Karta je također bila prvi korak dugog historijskog procesa koji je doveo do vladavine ustavnog zakona u Engleskoj.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Obilježavanje 800 godina Magne Carte pristupljeno 15. juni 2015.
  2. ^ admin. "MAGNA CARTA LIBERTATUM – Velika povelja sloboda". Pristupljeno 2022-02-08.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]


History2.gif Nedovršeni članak Magna Carta koji govori o historiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.