Memorija računara

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu


1 GiB SDRAM-a ugrađen u lični računar. Primjer primarne memorije.
15 GiB PATA tvrdi disk (HDD) iz 1999. Primjer sekundarne memorije

Memorija računara ili memorijsko skladište (engleski: Computer data storage ili samo storage) jeste tehnologija sastavljena od računarskih dijelova i uređaja za pohranjivanje podataka koja služi za čuvanje digitalnih podataka. To je osnovna komponenta računara.[1]

Centralna procesorska jedinica manipulira podacima. U praksi, gotovo svi računari koriste memorijsku hijerarhiju[1], koja brze, skupe, i obično manje memorije stavlja bliže procesoru, dok sporije, ali veće i jeftinije mogućnosti dalje. Općenito, brze memorije kao što su RAM (koje gube podatke kada su isključene iz struje) nazivamo "memorijom", dok sporije tehnologije kao što je HDD nazivaju "skladištem".

Prvi računari kao što je bila Analitička mašina jasno prave razliku između obrade i memorije. Ova razlika je dodatno proširena u Von Neumann arhitekturi, gdje se CPU sastoji od dva glavna dijela: Upravljačke jedinice i Aritmetičko logičke jedinice (ALU). Prva upravlja protokom podataka između CPU-a i memorije, dok drugi provodi aritmetičke i logičke operacije na podacima.

Hijerarhija pohrane[uredi | uredi izvor]

  • ROM skraćeno od engleski: Read-Only Memory - memorija iz koje se podaci mogu samo čitati.
  • RAM skraćeno od engleski: Random Access Memory (memorija nasumičnog pristupa), memorija u koju se podaci mogu i upisivati i čitati te čijem sadržaju se može pristupiti po bilo kom redoslijedu.
  • Hard disk (tvrdi disk) je uređaj koji piše, čita, briše i trajno pamti podatke. Svaki računar danas ima barem jedan tvrdi disk, na njemu se drže svi podaci neophodni za pokretanje i rad operativnog sistem računara.
  • Flopi disk (engleski: floppy Disk Drive, FDD) je uređaj za pohranjivanje podataka koji predstalja prenosivi medij. Podaci se mogu upisivati čitati i po potrebi brisati. Zbog malog kapaciteta se sve više izbacuje iz upotrebe.
  • CD je skraćenica za Compact Disc ili kompaktni disk koji koristi optički zapis za snimanje podataka. CD je prenosivi medij na koji se podaci obično mogu samo upisivati, ali postoji i CD-RV verzija koja omogućuje prepisivanje, odnosno daje mogućnost brisanja sačuvanih podataka.
  • DVD je skraćenica od Digital Versatile Disc. Poput CD-a koristi tehnologiju optičkog zapisa ali posjeduje puno veći kapacitet.
  • Blu-ray Disc je pored HD-DVDa nasljednik DVDa. Posjeduje veliki kapacitet, koji se može mjeriti sa manjim Hard diskovima.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Primarna memorija[uredi | uredi izvor]

Sekundarna, tercijarna i izvanmrežna pohrana[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b Patterson, David A.; Hennessy, John L. (2005). Computer Organization and Design: The Hardware/Software Interface (3rd izd.). Amsterdam: Morgan Kaufmann Publishers. ISBN 1-55860-604-1. OCLC 56213091.

Dalje čitanje[uredi | uredi izvor]