RAM

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Memorija
RAM n.jpg
Spaja se naMatičnu ploču preko jednog od:
  • Memorijskih utora
  • Integracija
VrsteSDRAM
DDR
RDRAM
DDR2
DDR3
DDR4
Poznati proizvođačiCorsair Memory
Kingston
Micron
Samsung
Ostali

RAM, skraćeno od engleski: Random Access Memory (memorija nasumičnog pristupa), jedan je od oblika pohranjivanja računarskih podataka čijem sadržaju se može pristupiti po bilo kom redoslijedu.[1][2] Ovakav način pristupa razlikuje se od sekvencijalnog načina koji se koristi kod uređaja kao što su magnetna traka, diskovi i cilindri, gdje je, zbog prirode mehaničkog kretanja takvih medija za pohranu podataka, računar primoran da pristupa podacima prema strogo određenom redoslijedu.[3] RAM je još karakterističan po tome što se kod ove vrste memorije podaci mogu ne samo čitati, već i zapisivati, za razliku od ROM (Read-only memory) memorije, iz koje se podaci mogu samo čitati. RAM se u računarima upotrebljava prvenstveno za primarnu pohranu podataka koji se aktivno koriste i neprestano se mijenjaju. Međutim, postoje i neke vrste RAM uređaja koji se koriste za trajnu pohranu podataka.

Pregled[uredi | uredi izvor]

U računarima RAM je zadužen za držanje podataka i programskog koda tokom njegovog izvršavanja. Karakteristika RAM-a jest da se različitim memorijskim mjestima gotovo uvijek pristupa jednakom brzinom. Kod nekih drugih tehnologija postoje određeni zastoji pri propuštanju pojedinih bitova ili bajtova.

Prvi sistemi zasnovani na vakuumskim cijevima ponašali su se kao moderni RAM iako je bilo mnogo grešaka u radu. Jezgrene memorije, sačinjene od žica omotanih oko malih feromagnetnih jezgri, imale su gotovo jednako vrijeme pristupa. Osnovna zamisao koja se nalazi iza cijevnih i jezgrenih memorija još se primjenjuje kod savremenih RAM-ova izgrađenih od integralnih kola.

Neka alternativna rješenja za pohranu podataka nisu imala jednako vrijeme pristupa, pa smo tako imali cijevi ispunjene živom koje su držale nizove bitova uz pomoć zvučnih talasa, zatim cilindrične memorije koje su bile slične današnjim tvrdim diskovima i njihovoj metodi pohrane podataka uz pomoć namagnetisanih čestica složenih u neprekidne kružne trake.

Mnoge vrste RAM-a znaju biti nestabilne, u smislu da gube svoje podatke kada je računar isključen. Uobičajen način smještanja podataka u RAM jest ili u obliku naboja kondenzatora (dinamički RAM) ili stanju flip-flopa (statički RAM).

U razvoju su različite vrste "stabilnih" RAM-ova koje mogu zadržati svoje podatke i kada im je prekinuto napajanje. Tehnologije koje se pri tome implementiraju su, među ostalim, karbonske / ugljične nanocijevi i efekt magnetskog tunela.

Zanimljivo je i dijeljenje RAM-a na particije, kao što se obično dijele tvrdi diskovi, samo što u je slučaju RAM-a, particija kreirana na njemu mnogo brža od one na tvrdom disku. Često se naziva i ramdisk.

Uobičajene vrste RAM-a[uredi | uredi izvor]

Ostale vrste RAM-a[uredi | uredi izvor]

Shadow RAM[uredi | uredi izvor]

Shadow RAM je dio RAM-a u koji je kopiran sadržaj ROM-a radi bržeg rada, pošto ROM radi sporije nego RAM. Izvorni ROM se isključuje a dio RAM-a se rezerviše te se u njega ne može zapisivati. Ovaj postupak se naziva shadowing (engl. shadow - sjena).

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "RAM". Cambridge English Dictionary. Pristupljeno 11. jula 2019. Provjerite vrijednost datuma u parametru: |accessdate= (pomoć)CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  2. ^ "RAM". Oxford Advanced Learner's Dictionary. Pristupljeno 11. jula 2019. Provjerite vrijednost datuma u parametru: |accessdate= (pomoć)CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  3. ^ "IBM Archives -- FAQ's for Products and Services". ibm.com. Arhivirano s originala, 2012-10-23. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

  • RAM na Wikimedia Commonsu