Grafička kartica
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Grafička kartica | |
---|---|
![]() Pny 6600GT grafička kartica | |
Spaja se na | Matičnu ploču
Monitor preko jednog od: |
Poznati proizvođači | Intel AMD (bivši ATI) Nvidia |
Grafička kartica, grafički adapter, VGA kartica ili video kartica (engleski: graphics card, video card, vga card, graphics adapter) jest proširujući uređaj je koji obrađuje dvo-dimenzionalnu ili tro-dimenzionalnu sliku i prikazuje je na nekom grafičkom izlaznom uređaju kao što je monitor.
Grafički procesor (GPU) jest glavni dio na kartici, a njegova uloga je prevođenje binarnog koda u vidljivu sliku.
Kako radi grafička kartica?[uredi | uredi izvor]
Moderne grafičke kartice su opremljene snažnim grafičkim procesorima koji svojom procesorskom snagom i brojem tranzistora gotovo nadmašuju glavne procesore. Grafički procesor obrađuje podatke koje dobija posredstvom neke sabirnice (najćešće AGP, PCI i PCI Express). Sama arhitektura čipa je najbitnija, što znači da njegove instrukcije i brzina izvođenja istih su glavne odlike jednog GPU-a.
Većina podataka koji dolaze za obradu se privremeno smješta na memoriju koja se nalazi na grafičkoj kartici. Time se obezbjeđuje brz protok i samim time brža obrada grafike, što na kraju daje veći broj slika u sekundi čineći grafičku scenu ljepšom i fluidnijom. Zbog toga proizvođači nastoje poboljšati brzinu RAM-a na kartici koja je prešla brzinu sistemskog RAM-a. Brzina memorije na grafičkoj kartici je već odavno prešla Gigahercne granice.
Dijelovi grafičke kartice[uredi | uredi izvor]
Glavni dijelovi moderne grafičke kartice su:
- PCB (Printed Circuit Board) jeste printana ploča na kojoj se nalaze svi ostali dijelovi
- GPU (Graphic Processing Unit) grafički procesor, ujedno i glavni dio koji prevodi binarni kod u sliku)
- RAM (ili VRAM - Video Random Acces Memory), služi za pohranjivanje najnužnijih podataka za GPU, najčešće teksture
- Konektori
- Izlazi
Današnje kartice najčešće imaju neku vrstu hladnjaka (aktivnog ili pasivnog) zbog komplikovanosti grafičkog procesora koji je već po broju tranzistora prestigao centralni procesor.
Moćnije kartice obično imaju i pasivne hladnjake na VRAM-u zbog visokih frekvencija koje su i do dva puta veće nego kod običnog RAM-a. RAMDAC je dio koji se brine za prikazivanje i kvalitetu 2D slike, dok 3D slike obrađuje grafički procesor u saradnji sa centralnim procesorom i RAM memorijom.
Kvalitet, mogućnosti i trendovi[uredi | uredi izvor]
Što je brži GPU i VRAM na grafičkoj kartici time je ona bolja i kvalitetnija. Količina memorije nije presudna iako igra ulogu u mogućnostima jedne grafičke kartice. Često neke 3D igre nisu u mogućnosti da rade sa starijim grafičkim karticama jer GPU na njoj jednostavno nema instrukcije da ih pokrene. Svake godine se GPU na grafičkoj kartici neprestano unapređuje novim instrukcijama i mogućnostima. U zadnje vrijeme se sve češće promoviraju SLI i Crossfire tehnologije, praktično uparivanja dvije ili više grafičkih kartica (PCI-E obavezno) u jednu matičnu ploču.
Proizvođači[uredi | uredi izvor]
Glavni proizvođači grafičkih čipova (GPU)[uredi | uredi izvor]
Grafički čipovi posebne namjene[uredi | uredi izvor]
Manji proizvođači grafičkih čipova (GPU)[uredi | uredi izvor]
- S3 Graphics – Chrome serija
- XGI Technology Inc. – Volari
- Tech Source – Raptor
- Falanx Microsystems – Mali
Također pogledajte spisak propalih proizvođača grafičkih čipova.
Također pogledajte[uredi | uredi izvor]
Grafička kartica na Wikimedia Commonsu. |
- Grafički procesor
- Monitor
- Računarska grafika
- Prikazivanje slike (render)
- SLI tehnologija – Nvidia
- CrossFire tehnologija – ATI/AMD
- Računarske igre
- Shaderi
- Color Graphics Adapter
Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]
Commons ima datoteke na temu: Grafička kartica |