Moli
Molly | |
---|---|
Sistematika | |
Carstvo | Animalia |
Koljeno | Chordata |
Razred | Actinopterygii |
Red | Cyprinodontiformes |
Porodica | Poeciliidae |
Rod | Poecilia |
Vrsta | P. sphenops Valenciennes, 1846 |
Molly (moli ili molike) su ribe bočatnih voda iz roda Poecilia, porodice živorotki. Sve ribe roda Poecilia su popularne akvarijumske ribe. Sve, osim guppyija, poznate su pod imenom molly, ali se to ime koristi i u razlikovanju Poecilie sphenos od Poecilia velifere.
Porijeklo i izgled
[uredi | uredi izvor]Molly su ribe porijeklom sa američkog kontinenta, tačnije tropskih slatkih i bočatnih voda Srednje Amerike. Podnose veliku količinu soli u vodi, pa se nerijetko mogu sresti i na ušćima rijeka u okean. Boja tijela se kreće od žute, maslinaste, sive, srebrene, crne pa do zelene boje, a tijelo je često prošarano nepravilno raspoređenim mrljama navedenih boja. Od velifera se razlikuju jedino manjim rastom i mnogo manje izraženim leđnim perajem, koje je kod velifera visoko koliko i samo tijelo.
Molly u akvarijumu
[uredi | uredi izvor]Mužjaci, kao i velike ženke, znaju biti agresivni prema ostalim ribama, ali ih nikada ne povrijede. Mogu se držati sa svim miroljubivim vrstama, ali ukoliko im se soli voda treba izbjegavati ribe kojima smeta visoki salinitet (paleatusi).
Mollije se dobro razvijaju i razmnožavaju kako u slatkoj, tako i u poluslanoj vodi, a mogu se i potpuno aklimatizovati na uslove života u morskim akvarijumima.
Molly kao slatkovodne akvarijumske ribe
[uredi | uredi izvor]Osnovni životni uslovi riba ovoga roda ne razlikuju se bitnije od zahtjeva ostalih živorotki - razlika je samo u ishrani i njihovoj neobičnoj sposobnosti da izdrže veliki salinitet vode. Mollije, naime, pored zooplanktona rado konzumiraju i hranu biljnog porijekla. Vrijeme provode čupkajući alge i mehke, zeljaste dijelove vodenog bilja. U pogledu ishrane i hemizma vode, molly i velifere imaju jednake zahtjeve.
Optimalna temperatura vode kreće se u granicama od 23 do 25°C, ali mogu podnijeti manje oscilacije temperature.
Molly kao slanovodne akvarijumske ribe
[uredi | uredi izvor]Neki akvaristi preporučuju soljenje vode u kojoj borave mollije, pa bi tako na 10 l akvarijumske vode išla jedna kafena kašičica soli. Sol nije potrebna, budući da će mollije živjeti jednako kvalitetno i bez nje, ali je određena količina korisna u suzbijanju parazita. Zbog tolerancije saliniteta koriste se kao pilot-ribe u morskim akvarijumima, kao zamjena za slanovodne ribe koje su preskupe da bi se na njima vršili takvi eksperimenti. Mollije se često u potpunosti naviknu na ove uslove i nastavljaju u njoj živjeti potpuno normalnim tempom.
Razmnožavanje
[uredi | uredi izvor]Kao i kod većine živorotki, ženke su veće od mužjaka. U akvarijusmkim uslovima narastu 8 do 9 cm,dok mužjaci ne prelaze dužinu od 5 cm. Mužjaci se udvaraju ženkama treperenjem, a samo parenje je brzo i kratko. Ženke oplođenu ikru nose u sebi mjesec dana, a noseća ženka može se prepoznati po širokom trbuhu (kod svijetlijih riba primjeti se i tamniji stomak). Mladunčad mollija rađa se u obliku sićušne loptice, koja pada na dno i tu se rasklupčava, a zatim brzo juri prema površini kako bi svoj riblji mjehur napunili zrakom. Mollije spadaju u najplodnije živorotke, a zahvaljujući veličini odrasle ženke, mogu dati i do 120 mladih u jednom porođaju. Kao i sve živorotke, skloni su kanibalizmu, pa je vrlo vjerovatno da će većina mladunčadi biti pojedena od strane majke po samom rođenju. Iz tog je razlog preporučljivo ženku staviti u gusto zasađen akvarij, kako bi mladunčad imala priliku sakriti se. Plastične mrijestilice koje se prodaju često nisu efikasne, a zbog nedostatka prostora ženka često pretrpi šok i ugine, a dešava se i da rodi mrtve mladunce. [1] Ciklus rađanja živih mladih kod jednom oplođene ženke kreće se od 4 do 5 porođaja godišnje.
Varijeteti
[uredi | uredi izvor]Najpoznatiji varijeteti mollija su Black molly, koji se odlikuje potpuno crnom bojom tijela, i Lyratail molly, također izrazito crne boje, ali je mnogo manja riba karakterističnog repa u obliku lire. Daljnim razmnožavanjem ovih crnih varijetea dolazi se do potomaka koji se vraćaju orignialnoj boji svojih divljih predaka, što znači da će već treća generacija riba pokazati sive mrlje. Među uzgojenim varijetetima nalazi se Ballon molly, varijacija sa deformisanom kičmom i velikim, napuhanim stomakom koji podsjeća na balon. Životni vijek ovog varijeteta je znatno kraći. Moguća su i česta ukrštanja sa veliferama. Raširene su glasine o guppy-molly hibridima, ali nisu nikada dokazane.
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Ristić, Mihajlo ; 1973, Gajenje riba u akvarijumu