Izvorni kôd stranice Nagib Mahfuz

{{Infokutija pisac
| ime             = Nagib Mahfuz
| slika           = Necip Mahfuz.jpg
| opis_slike      = 
| puno_ime        = Naguib Mahfouz Abdelaziz Ibrahim Ahmed Al-Basha
| rođen_kao       = 
| datum_rođenja   = {{Datum rođenja|1911|12|11}}
| mjesto_rođenja  = [[Kairo]], [[Egipat]]
| datum_smrti     = {{Datum smrti i godine|2006|8|30|1911|12|11}}
| mjesto_smrti    = [[Kairo]], [[Egipat]]
| zanimanje       = Pisac
| jezik           = 
| nacionalnost    = 
| obrazovanje     = Univerzitet u Kairu
| period          = 1930–2004.
| žanr            = 
| poznata_djela   = 
{{Plainlist|
* [[Kairska trilogija]] 
* [[Djeca Gabalavija]]
* [[Prosjak]] 
}}
| supružnik       = Atiyatullah Ibrahim
| djeca           = 2
| nagrade         = 
| potpis          = 
| veb-sajt        =  
}}
'''Nedžib Mahfuz''' ({{jez-ar|نجيب محفوظ عبد العزيز ابراهيم احمد الباشا}}; 11. decembar 1911 – 30. august 2006) bio je [[egipat]]ski književnik.

Počeo se baviti pisanjem sa sedamnaest godina, objavio je 35 romana, preko 350 kratkih priča, 26 scenarija, stotine kolumni u opticaju za egipatske novine i sedam drama tokom 70-godišnje karijere, od 1930-ih do 2004. "Kairska trilogija" (1956, 1957) je remek djelo. Godine 1959. objavljuje "Sinove naše mahale" koje zbog bogohulnosti biva zabranjeno u Egiptu. Upravo se ova knjiga smatra razlogom atentata na Mahfuza 1994. godine, nakon kojeg je Mahfuz bio pod stalnom pratnjom tjelohranitelja.<ref>{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/5297470.stm|work=BBC News|title=President pays tribute to Mahfouz|date=30. 8. 2006}}</ref>

Dobitnik je egipatskog odlikovanja "Ogrlica Nila" te [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelove nagrade za književnost]] (1988) i time postao prvi arapski pisac koji je dobio ovu nagradu.<ref>{{cite web|title=Award Ceremony Speech|url=https://www.nobelprize.org/nobel_prizes/literature/laureates/1988/presentation-speech.html|website=Nobel Prize.org|publisher=Nobel Media|access-date=24. 10. 2013}}</ref>

Svi njegovi romani se događaju u Egiptu i uvijek spominje traku, koja je jednaka svijetu. Njegova najpoznatija djela su Kairska trilogija i Djeca Gebelavija. Mnoga Mahfuzova djela su snimljena u egipatskim i stranim filmovima; nijedan arapski pisac ne nadmašuje Mahfuza po broju djela koja su adaptirana za bioskop i televiziju. Dok se Mahfuzova književnost svrstava u realističku književnost, u njoj se pojavljuju egzistencijalne teme.<ref>{{cite book|author=حايم غوردون|title=مصر نجيب محفوظ: الثيمات الوجودية في كتاباته|year=1990 |isbn=0313268762}}</ref>

== Rani život i obrazovanje ==
Rođen je u muslimanskoj egipatskoj porodici niže srednje klase u Starom Kairu 1911. godine. Prvi dio njegovog imena koji je dobio ime izabran je u znak zahvalnosti poznatom akušeru, Naguib paši Mahfuzu, koji je nadgledao teški porod njegove majke.<ref name="حياة نجيب محفوظ">[https://www.naguib-mahfouz.com/life.htm حياة نجيب محفوظ]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150722130132/https://www.naguib-mahfouz.com/life.htm |date=22. 7. 2015}}</ref> Mahfuz je bio sedmo i najmlađe dijete, sa četiri brata i dvije sestre, svi su bili mnogo stariji od njega. Porodica je živjela u dva popularna okruga u Kairu: prvo, u četvrti Bayt al-Qadi u četvrti Gamaleya u starom gradu, odakle su se 1924. preselili u Abbaseju, zatim novo predgrađe Kaira sjeverno od starog grada, lokacije koje će pružiti pozadinu mnogim kasnijim Mahfuzovim spisima. Njegov otac, Abdel-Aziz Ibrahim, koga je Mahfuz opisao kao "staromodnog", bio je državni službenik, a Mahfuz je na kraju krenuo njegovim stopama 1934. Mahfuzova majka Fatima bila je kćerka Mustafe Qasheesha, al- Azhar šeik, iako je i sama nepismena, vodila je dječaka Mahfuza na brojne ekskurzije na kulturne lokacije kao što su [[Egipatski muzej]] i [[Piramida (arhitektura)|piramide]].<ref name="El-Enany7">{{cite book|author=Rasheed El-Enany|author-link=Rasheed El-Enany|title=Naguib Mahfouz: The Pursuit of Meaning|url=https://books.google.com/books?id=Hit7oPTOKf0C|date=25. 6. 1993|publisher=Psychology Press|isbn=978-0-415-07395-0}}</ref>

Porodica Mahfuz su bili pobožni [[Muslimani (narod)|muslimani]], a Mahfuz je imao strogo islamsko vaspitanje. U intervjuu je elaborirao strogu religioznu klimu kod kuće tokom svog djetinjstva. Izjavio je da "nikada ne biste pomislili da će iz te porodice proizaći umjetnik."<ref name="El-Enany7"/>

[[Egipatska revolucija]] 1919. imala je snažan uticaj na Mahfuza, iako je tada imao samo sedam godina. Sa prozora je vidio kako britanski vojnici pucaju na demonstrante u pokušaju da ih rastjeraju.<ref>Stock, A Mummy Awakens: The Pharaonic Fiction of Naguib Mahfouz, str. 13-14</ref> Prema Mahfuzu, "Moglo bi se reći... da je jedina stvar koja je najviše uzdrmala sigurnost mog djetinjstva bila revolucija iz 1919. godine".

U svojim ranim godinama, mnogo je čitao i bio je pod utjecajem [[Hafiz Najib|Hafiza Najiba]], [[Taha Hussein|Tahe Husseina]] i [[Salama Moussa]], fabijanskog intelektualca.<ref name="paris">{{cite journal
|url=http://www.theparisreview.org/interviews/2062/the-art-of-fiction-no-129-naguib-mahfouz|journal=The Paris Review|title=Naguib Mahfouz, The Art of Fiction No. 129|date=Summer 1992|author=Charlotte El Shabrawy|volume=Summer 1992|issue=123}}</ref>

Nakon završetka srednjeg obrazovanja, 1930. je primljen na Egipatski univerzitet (sada Univerzitet u Kairu), gdje je studirao filozofiju, diplomirao 1934. Do 1936., nakon što je proveo godinu dana radeći na magistarskom studiju filozofije, odlučio je prekinuti studije i postati profesionalni pisac. Svoj prvi rad objavio je u ''Al Majalla Al Jadida'', časopisu koji je pokrenuo Salama Musa 1929. godine.<ref name=sab>{{cite journal|author=Sabry Hafez|title=Cultural Journals and Modern Arabic Literature: A Historical Overview|journal=Alif: Journal of Comparative Poetics|date=2017|issue=37|jstor=26191813|url=https://www.jstor.org/stable/26191813|page=23}}</ref> Mahfuz je tada radio kao novinar za ''Arrissalah'', i davao kratke priče za ''Al-Hilal'' i ''Al-Ahram''.

== Državna služba ==
Nakon što je 1934. godine diplomirao filozofiju na Univerzitetu u Kairu, pridružio se egipatskoj državnoj službi, gdje je nastavio raditi na raznim pozicijama i ministarstvima do penzionisanja 1971. Prvo je služio kao službenik na Univerzitetu u Kairu, a zatim 1938. u ''Ministarstvu islamskih vakufa'' (Awqaf) kao parlamentarni sekretar ministra islamskih [[vakuf]]a. Godine 1945. zatražio je premještaj u biblioteku mauzoleja al-Ghuri, gdje je intervjuisao stanovnike svog kvarta iz djetinjstva u sklopu "Projekta dobrih zajmova".<ref>El-Enany, Rasheed. "Naguib Mahfouz: His Life and Times". [[Cairo]]:AUC Press, 2007. str. 170–174</ref> Pedesetih godina prošlog vijeka radio je kao direktor za cenzuru u ministarstvu umjetnosti, kao direktor Fondacije za podršku kinematografiji, te konačno kao konsultant Ministarstva kulture.<ref name="nobel">{{cite book|author1=Tore Frängsmyr|author2=Sture Allén|title=Nobel Lectures: Literature, 1981–1990|url=https://books.google.com/books?id=LrSuBE6OckgC&pg=PA121|access-date=26. 9. 2012|year=1993|publisher=World Scientific|isbn=978-981-02-1177-6|page=121}}</ref>

== Karijera ==
Objavio je 34 romana, preko 350 kratkih priča, desetine scenarija i pet drama tokom 70-godišnje karijere. Njegovo možda najpoznatije djelo, ''[[Kairska trilogija]]'', opisuje živote tri generacije različitih porodica u Kairu od [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] do nakon [[Državni udar u Egiptu (1952)|vojnog udara 1952.]] kojim je svrgnut [[Faruk I.|kralj Faruk]]. Bio je član odbora izdavača Dar el-Ma'aref. Mnogi od njegovih romana objavljeni su u El-Ahramu, a njegovi spisi su se također pojavljivali u njegovoj sedmičnoj kolumni. Prije [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelove nagrade]] na Zapadu se pojavilo samo nekoliko njegovih romana.<ref name="stock">{{cite news |last1=Stock |first1=Raymond |title=Naguib Mahfouz and the Nobel Prize: A Blessing or a Curse? |url=https://www.meforum.org/naguib-mahfouz-and-the-nobel-prize-a-blessing-or |work=The Georgia Review |date=11 December 2018}}</ref>

== Pokušaj atentata i posljedice ==
Objavljivanje [[Satanski stihovi|''Satanskih stihova'']] oživjelo je kontroverzu oko Mahfuzovog romana [[Djeca Gebelavija|''Djeca Gebelavija'']]. Uslijedile su prijetnje smrću Mahfuzu, uključujući jednu od "slijepog šeika", Egipćanina [[Omar Abdulrahman|Omara Abdulrahmana]]. Mahfuz je dobio policijsku zaštitu, ali je 1994. ekstremista uspio napasti 82-godišnjeg romanopisca ubovši ga nožem u vrat ispred njegove kuće u [[Kairo|Kairu]].<ref>{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/5297470.stm|work=BBC News|title=President pays tribute to Mahfouz|date=30 August 2006}}</ref>

Preživio je, trajno zahvaćen oštećenjem nerava desnog gornjeg ekstremiteta. Šesnaest osoba je izvedeno na vojno suđenje, a dvoje od njih osuđeno je na smrtnu kaznu i na kraju obješeno. Nakon incidenta, Mahfuz nije bio u stanju pisati više od nekoliko minuta dnevno, pa je pisao sve manje i manje djela. Nakon toga je živio pod stalnom zaštitom tjelohranitelja. Konačno, početkom 2006. roman je objavljen u Egiptu s predgovorom koji je napisao Ahmad Kamal Aboul-Magd. Nakon prijetnji, Mahfuz je ostao u Kairu sa svojim advokatom Nabilom Mounir Habibom. Mahfuz i Mounir bi većinu vremena provodili u Mounirovoj kancelariji; Mahfuz je koristio Mounirovu biblioteku kao referencu za većinu svojih knjiga. Mahfuz je ostao sa Mounirom do njegove smrti.<ref name="nobelprize">{{cite web|title=Naguib Mahfouz – Biographical|url=https://www.nobelprize.org/nobel_prizes/literature/laureates/1988/mahfouz-bio.html|website=nobelprize.org}}</ref><ref name="stock"/>

== Lični život ==
Mahfuz je ostao neženja do 43. godine jer je vjerovao da će, sa svojim brojnim ograničenjima i ograničenjima, brak ometati njegovu književnu budućnost.<ref name="paris"/> "Bojao sam se braka... posebno kada sam vidio koliko su moja braća i sestre zauzeti društvenim događajima zbog toga. Ovaj je išao u posjetu ljudima, onaj je pozivao ljude. Imao sam utisak da će bračni život zauzeti sve svoje vrijeme vidio sam kako se davim u posjetama i zabavama."<ref>{{cite magazine|last=El Shabrawy|first=Charlotte|title=Naguib Mahfouz, The Art of Fiction No. 129|url=http://www.theparisreview.org/interviews/2062/the-art-of-fiction-no-129-naguib-mahfouz|magazine=The Paris Review|access-date=24 October 2013}}</ref>

Međutim, 1954. godine tiho se oženio koptskom pravoslavnom ženom iz Aleksandrije, Atiyyatallah Ibrahim,<ref>El-Enany, Rasheed. "Naguib Mahfouz: His Life and Times". [[Cairo]]:AUC Press, 2007. p 172</ref> sa kojom je imao dvije kćeri, Fatimu i Umm Kalthum. Par je u početku živio u kući u čamcu u dijelu Agouza u Kairu na zapadnoj obali Nila, a zatim se preselio u stan uz rijeku u istom području. Mahfuz je izbjegavao javno izlaganje, posebno ispitivanje njegovog privatnog života, što je moglo postati, kako je rekao, "blesava tema u časopisima i radijskim programima."<ref name="aucp"/>

== Djela ==
* "Kairska trilogija"
* "Djeca Gebelavija"
* "Lopovi i psi"
* "Kvart Han al-halil"
* "Igra sudbine"
* "Karnak"
* "Ostalo je još sat vremena"
* "Tijesna ulica" (1947)
* "Put između dva dvorca" (1956)
* "Razgovori na Nilu" (1966)
* "Sinovi naše mahale" (1967)
* "Pansion Miramar" (1967)
* "Saga o bijednicima" (1977)
* "Kao u hiljadu i jednoj noći" (1982)

== Također pogledajte ==
[[Spisak egipatskih pisaca]]

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Naguib Mahfouz}}
{{Wikicitat}}
* [https://www.nobelprize.org/prizes/literature/1988/mahfouz/bibliography/ Bio-bibliografija na stranici Nobelove nagrade]

{{stub-nobel}}
{{Nobelova nagrada za književnost laureati 1976-2000}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Mahfuz, Nedžib}}
[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za književnost]]
[[Kategorija:Egipatski pisci]]
[[Kategorija:Biografije, Kairo]]
[[Kategorija:Rođeni 1911.]]
[[Kategorija:Umrli 2006.]]