Nepovjerenje prema vakcinama

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Anti-vakcinacijska[mrtav link] karikatura iz 1802, James Gillray

Nepovjerenje prema vakcinama (također i antivaks[1]) jest fenomen otpora i nesigurnosti prema vakcinama, kao i odbijanje vakcinacije od strane jedne osobe ili odbijanje vakcinacije djeteta od strane roditelja. Svjetska zdravstvena organizacija je ovaj fenomen identificirala kao jednu od deset najvećih zdravstvenih prijetnji u 2019.[2][3] Argumenti protiv vakcinacije su odbačeni naučnim konsenzusom o sigurnosti i efikasnosti vakcina.[4][5][6][7]

Otpor prije svega proizlazi iz više ključnih faktora, uključujući nedostatak povjerenja prema vakcinama, mišljenja da osoba nema potrebe za cjepivom, kao i ćinjenice da vakcine nisu svima lako dostupne.[8] Otpor postoji od samog početka prakse vakcinacije. Hipoteze o štetnosti vakcina su bile mijenjane vremenom.[9] Nevakcinacijom dolazi do izbijanja zaraznih bolesti kao i smrtnih slučajeva od bolesti koje se mogu spriječiti vakcinacijom.[10][11][12][13][14][15]

Efikasnost[uredi | uredi izvor]

Naučni dokazi koji potvrđuju efikasnost vakcina su dobro utvrđeni.[16] Masovna vakcinacija je iskorijenila boginje koje su ubijale svako sedmo dijete u Europi. Kao skromniji primjer, infekcije prouzrokovane od Haemophilus influenzae (Hib), glavnim uzrokom bakterijskog meningitisa i drugih ozbiljnih bolesti kod djece, smanjile su se za više od 99% u SAD-u od uvođenja vakcina 1988.[17]

Neki tvrde da su smanjenja zaraznih bolesti rezultat boljih sanitarnih i higijenskih uslova ili da su te bolesti već bile u padu prije uvođenja specifičnih vakcina. Te tvrdnje nisu potkrijepljene naučnim podacima; učestalost bolesti koja se mogu spriječiti vakcinom vremenom je varirala do uvođenja specifičnih vakcina, kada je učestalost pala na gotovo nulu.

Drugi kritičari tvrde da je imunitet koji daje vakcina samo privremen i zahtijeva stalno vakcinisanje, dok oni koji prežive bolest dobiju trajni imunitet.[12] To je u suprotnosti sa onim što nauka kaže.[18]

Zdravlje stanovništva[uredi | uredi izvor]

Bolest [19] Neophodan procent vakcinisanosti populacije
Morbili 95%
Veliki Kašalj 92-94%
Difterija 83-86%
Rubeola 83-86%
Polio 85-86%
Zauške 80%
Velike Boginje 80-86%

Nepotpuna vakcinacija povećava rizik od bolesti za čitavu populaciju, uključujući i one koji su vakcinirani, jer smanjuje kolektivni imunitet. To je indirektni oblik zaštite od zaraznih bolesti. Procenat populacije koji mora biti vakcinisan da bi se postigao ovaj efekat varira od bolesti do bolesti, ali mora biti visok.[20]

Ako je dovoljan broj ljudi vakcinisan, kolektivni imunitet stupa na snagu, smanjujući rizik za ljude koji ne mogu primiti vakcinu jer su premladi ili stari, imaju oslabljeni imuni sistem ili imaju ozbiljnu alergiju na sastojke vakcine.[21]

Isplativost i potreba[uredi | uredi izvor]

Najčešće korištene vakcine su isplativ i preventivan način promicanja zdravlja u odnosu na liječenje akutne ili hronične bolesti.

Ako program vakcinacije uspješno smanji opasnost od bolesti, vremenom se desi da svijest o toj bolesti isčezne i njene posljedice lako zaborave. Trenutno, roditelji koji ne vakcinišu djecu misle da ne mogu ništa izgubiti.[22] Ako dovoljno ljudi odbije vakcinaciju, i time iskoriste prednosti kolektivnog imuniteta bez vakcinacije, moguće je da će vremenom nivo potrebnog stanovništa koje se treba vakcinisati pasti kada kolektivni imunitet više neće imati svoju korist.[23]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Dr. Sporišević za N1: Vakcinisanjem štitimo kolektiv". N1 BA. Pristupljeno 26. 2. 2020.
  2. ^ "Ten health issues WHO will tackle this year". Who.int (jezik: engleski). Arhivirano s originala, 11. 11. 2019. Pristupljeno 19. 1. 2019.
  3. ^ PM, Aristos Georgiou (15. 1. 2019). "The anti-vax movement has been listed by WHO as one of its top 10 health threats for 2019" (jezik: engleski). Pristupljeno 16. 1. 2019.
  4. ^ "Communicating science-based messages on vaccines". Bulletin of the World Health Organization. 95 (10): 670–71. oktobar 2017. doi:10.2471/BLT.17.021017. PMC 5689193. PMID 29147039.
  5. ^ "Why do some people oppose vaccination?". Vox. Pristupljeno 26. 11. 2018.
  6. ^ Ceccarelli, Leah. "Defending science: How the art of rhetoric can help". The Conversation (jezik: engleski). Pristupljeno 26. 11. 2018.
  7. ^ U.S. Department of Health and Human Services. "Vaccines.gov". Vaccines.gov (jezik: engleski). Pristupljeno 5. 8. 2018.
  8. ^ Larson, HJ; Jarrett, C; Eckersberger, E; Smith, DM; Paterson, P (april 2014). "Understanding vaccine hesitancy around vaccines and vaccination from a global perspective: a systematic review of published literature, 2007-2012". Vaccine. 32 (19): 2150–9. doi:10.1016/j.vaccine.2014.01.081. PMID 24598724.
  9. ^ "Vaccines and autism: a tale of shifting hypotheses". Clinical Infectious Diseases. 48 (4): 456–61. februar 2009. doi:10.1086/596476. PMC 2908388. PMID 19128068.
  10. ^ "Frequently Asked Questions (FAQ)". Boston Children's Hospital. Arhivirano s originala, 17. 10. 2013. Pristupljeno 11. 2. 2014.
  11. ^ "Association Between Vaccine Refusal and Vaccine Preventable Diseases in the United States: A Review of Measles and Pertussis". JAMA. 315 (11): 1149–58. mart 2016. doi:10.1001/jama.2016.1353. PMC 5007135. PMID 26978210.
  12. ^ a b "Anti-vaccinationists past and present". BMJ. 325 (7361): 430–2. august 2002. doi:10.1136/bmj.325.7361.430. PMC 1123944. PMID 12193361.
  13. ^ "The age-old struggle against the antivaccinationists". The New England Journal of Medicine. 364 (2): 97–99. januar 2011. doi:10.1056/NEJMp1010594. PMID 21226573.
  14. ^ Wallace A (19. 10. 2009). "An epidemic of fear: how panicked parents skipping shots endangers us all". Wired. Pristupljeno 21. 10. 2009.
  15. ^ "Understanding those who do not understand: a brief review of the anti-vaccine movement". Vaccine. 19 (17–19): 2440–45. mart 2001. doi:10.1016/S0264-410X(00)00469-2. PMID 11257375.
  16. ^ Christenson, Brith; Lundbergh, Per; Hedlund, Jonas; Örtqvist, Åke (mart 2001). "Effects of a large-scale intervention with influenza and 23-valent pneumococcal vaccines in adults aged 65 years or older: a prospective study". The Lancet. 357 (9261): 1008–11. doi:10.1016/S0140-6736(00)04237-9. PMID 11293594.
  17. ^ Centers for Disease Control Prevention (CDC) (mart 2002). "Progress toward elimination of Haemophilus influenzae type b invasive disease among infants and children – United States, 1998–2000". Morbidity and Mortality Weekly Report. 51 (11): 234–37. PMID 11925021.
  18. ^ Ernst E (oktobar 2001). "Rise in popularity of complementary and alternative medicine: reasons and consequences for vaccination". Vaccine. 20 (Suppl 1): S90–93, discussion S89. doi:10.1016/S0264-410X(01)00290-0. PMID 11587822.
  19. ^ "Kolektivni imunitet".
  20. ^ "Kolektivni imunitet". Vakcine. Pristupljeno 26. 10. 2019.
  21. ^ "Measles Vaccination is Best for Children: The Argument for Relying on Herd Immunity Fails". Journal of Bioethical Inquiry. 14 (3): 375–84. septembar 2017. doi:10.1007/s11673-017-9799-4. PMID 28815434.
  22. ^ "Individual versus public priorities in the determination of optimal vaccination policies". American Journal of Epidemiology. 124 (6): 1012–20. decembar 1986. doi:10.1093/oxfordjournals.aje.a114471. PMID 3096132.
  23. ^ "Making vaccine refusal less of a free ride". Human Vaccines & Immunotherapeutics. 9 (12): 2674–75. decembar 2013. doi:10.4161/hv.26676. PMC 4162060. PMID 24088616.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Nepovjerenje_prema_vakcinama&oldid=3512696"